Zastupnici se nisu izjašnjavali jesu li za ili protiv izvješća, već su ga samo primali na znanje. Za je glasalo 26 zastupnika, a protiv njih 17.
U dvosatnoj raspravi pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Dinko Bilić ustvrdio je kako je svaka kuna potrošena sukladno izvedenim radovima i propisima.
Film nepoznatog autora koji upozorava na brojne malverzacije u projektu sljemenske žičare nazvao je obmanjujućim. "Bilo bi minimum korektno vjerovati dokumentima koje su potpisale osobe koje su stručne u svom poslu i jamče svojim imenom i prezimenom u točnost i odgovaraju kaznenopravno, a ne nekim nepotpisanim uradcima koji su imali cilj napraviti kaos i zbuniti javnost", rekao je Bilić.
Najavio je i da će Zagreb na svojim stranicama po okončanju radova objaviti sve dokumente, uključujući sve uporabne dozvole i konačne podatke o troškovima.
"Od početnih 250 milijuna, sad imamo i konačno tu cijenu - 555 milijuna kuna, kredit 125 milijuna plus ostali troškovi - klizište, rotor, parking 72 milijuna. Cijena je 750 milijuna", naveo je u ime kluba nezavisnih zastupnika Renato Petek.
Izvještaj je, kaže, neprihvatljiv, nije cjelovit, jasan do kraja i došao je po hitnom postupku iako su odluku da ga gradonačelnik mora podnijeti donijeli prije 45 dana.
Još uvijek se ne zna, dodaje, tko je promijenio projekt koji je drastično poskupio žičaru.
Kaže da je potpuno jasno da je na svim potpisima gradonačelnik Bandić od aneksa ugovora i ugovora, da su na raznim dokumentima potpisi pročelnika Bilića i još dvojice pročelnika, kao i da raznu dokumentaciju potpisuju projektanti. "Sve će to biti zanimljivo razmatrati Uskoku ili PNUSKOK-u", komentirao je.
Mišić: Sljemenska žičara 19.000 eura po metru, a švicarska Matterhorn, obložena kristalima swarovski 11.500 eura
U ime Kluba lijevog bloka Tomislav Tomašević osvrnuo se na danas otvoreni Spomenik domovini, čija je cijena po metru, kaže, veća od Pelješkog mosta.
"Pelješki most košta sa svim stupovima 850 tisuća kuna po metru, a Spomenik domovini više od milijun kuna po metru. Za žičaru se potpisao ugovor s izvođačem radova, radovi su počeli, a novac nije bio osiguran. Onda se došlo u Skupštinu i tražilo pola milijarde kuna kredita", kazao je Tomašević.
Dodao je da je Vladimira Gruborovića, člana glavnog odbora Bandićeve stranke koji je imenovan koordinatorom projekta, imenovao sam Bandić na to mjesto i da na zadnjoj sjednici Skupštini nitko nije spominjao probleme s projektantom žičare Elektroprojektom.
Pročitajte i ovo
"Problemi su se javili tek nakon što je filmić izašao. Nakon toga sva se odgovornost svaljuje na Gruborovića i Elektroprojekt", kazao je Tomašević.
Zastupnik Matej Mišić (Klub gradskih zastupnika SDP-a) upitao je kako je moguće da naša žičara košta 19.000 eura po metru, dok istovremeno švicarska žičara Matterhorn, obložena kristalima swarovski po metru košta 11.500 eura.
"Zašto baš svaki projekt u Zagrebu završi na stolu DORH-a ili Uskoka?'' upitala je zastupnica Anka Mrak-Taritaš (Klub gradskih zastupnika Glas-a i HSU-a), koja smatra da se to moglo financirati iz EU fondova.
Njezin stranački kolega Stanko Kordić pitao je kako je došlo do toga da se i više nego udvostručila po pitanju kvadrata donja postaja žičare. Tražio je, kaže, zapisnik sa sastanka na kojem je to odlučeno, a odgovorili su mu da zapisnika nema niti je takav sastanak održan.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Tko je ovo odlučio? Niti specijalni savjetnik to nije mogao diverzantskom akcijom napraviti i da mu onda grad temeljem zahtjeva izda lokacijsku dozvolu", smatra Kordić.
Vladimir Ferdelji (Klub gradskih zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija) rekao je da ga nisu začudili podaci iz filma jer se svaka investicija u Zagrebu radi na isti način - "nešto odnese šlampavost, nešto privatni interes".
"Uglavnom to rade ljudi koji sofisticirano znaju kako izbjeći zakonske prekršaje, a projekti nas koštaju nekoliko puta skuplje nego što bi trebali", dodao je.
Kazimir Ilijaš (Klub gradskih zastupnika HDZ-a) rekao je da HDZ drži da ova rasprava treba biti otvorena prema javnosti, a sve nedoumice i nejasnoće mogu se uputiti prema nadležnim tijelima koja će o njima odlučivati.
"Djelokrug i nadležnost ovoga tijela ima svoje mjere na koji način o čemu možemo odlučivati. Mi smo ovdje da propitujemo, tražimo, inzistiramo i bit ćemo tu otvoreni", ustvrdio je.
