Sabor danas raspravlja o šest zakona, među kojima su i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.
Pročitajte i ovo
Provjerili brojne artikle
Jesu li cijene u Hrvatskoj zaista više nego u razvijenijim zemljama? Pogledajte veliku analizu HNB-a
goruće pitanje
Hrvatska uvodi zakon koji je jedna članica EU poništila prije pola godine
Izmjene tog Zakona nužne su zbog provođenja odluke Ustavnog suda iz siječnja ove godine. Sud je, naime, ukinuo tri članka tog zakona: da središnja ustrojstvena jedinica Zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) provjerava sve činjenice koje utječu na određivanje prava na mirovinsko osiguranje, da se u nadzoru nad osobom koja je dobila rješenje o invaliditetu istu može u svakom trenutku pozvati na kontrolni liječnički pregled te da se, ako se korisnik invalidnine bez opravdanog razloga ne odazove na kontrolni pregled, može obustaviti invalidska mirovina ili invalidski dodatak.
Pavić objasnio ciljeve reforme
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić iskoristio je kako bi objasnio ciljeve najavljene mirovinske reforme, istaknuvši kako deficit mirovinskog sustava godišnje iznosi 17 milijardi kuna i kako je cilj reforme da mirovine sadašnjih i budućih umirovljenika budu veće.
"Krenuli smo u reformu jer se prilagođavamo dinamici tržišta rada, gospodarskim prilikama i demografskim izazovima. Prosječni staž umirovljenika u Hrvatskoj samo je 30 godina, samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima preko 40 godina radnog staža, mirovine su male i iznose 42 posto prosječne plaće, a godišnji deficit mirovinskog sustava je 17 milijardi kuna odnosno 17 milijardi kuna prikupimo manje nego što je potrebno za isplatu mirovina iz prvog stupa i on će se s godinama povećavati, nabrojao je ministar obrazlažući razloge za mirovinsku reformu.
Kazavši kako se reformom predlaže duži ostanak u svijetu rada i unapređenje sustava generacijske solidarnosti, Pavić je naglasio kako "nema nacionalizacije drugog mirovinskog stupa".
"Najbitnije je da ova Vlada želi veće mirovine za buduće umirovljenike", kazao je Pavić dodavši kako će to koštati 35 do 40 milijardi kuna do 2040. godine.
Oporba: "Ministar obmanjuje javnost"
Oporba je njegovo izlaganje nazvala PR-om kojim pokušava obraniti neobranjivo i optužila ga da obmanjuje javnost.
"Iskoristili ste ovu govornicu za PR svoga prijedloga", kazao je ministru Mostov Tomislav Panenić koji smatra da više ljudi vjeruje Angeli Merkel i da će s par godina rada u Njemačkoj stvoriti bolju budućnost nego Vladi premijera Andreja Plenkovića i njemu osobno.
"Ovakvim izjavama ja mislim da samo vi potičete ljude na odlazak u Njemačku, mislim da nam to nije cilj", uzvratio mu je Pavić.
Da ministar brani neobranjivo smatra Željko Jovanović (SDP). "Pokušavate prodati jednu novu pljačku, pljačku vrijednu 90 milijardi kuna naših umirovljenika i istovremeno ucjenjujete hrvatske građane, hrvatske umirovljenike nudeći im da ćete im dati povećanje od 27 posto ukoliko se odreknu svega onog što su štedili cijeli svoj radni vijek", kazao je Jovanović.
Njegov stranački kolega Nenad Stazić optužio je pak ministra da obmanjuje javnost, a pridružio mu se i Nikola Grmoja (Most) koji je zbog upadica izgubio pravo na riječ.
"Vi nama pod reformom nudite zapravo poništenje te reforme. Vi sad mislite 'čopiti' sve te novce iz II. stupa, staviti državi u džep i umirovljenicima tek uz taj uvjet povećati mirovinu od 27 posto", rekao je Stazić.
"Ono za što se mi borimo u ovoj Vladi je da 300 tisuća naših umirovljenika koji su primali minimalnu plaću do 85 posto prosječne ne bude imalo manje od minimalne mirovine. To je izazov s kojim smo se mi uhvatili, s kojim se niti jedna Vlada u zadnjih 16 godina nije htjela uhvatiti, koja je samo prebacivala", odgovorio je Pavić na kritike oporbe.
Sunčana Glavak (HDZ) naglasila je da je mirovinska reforma samo dio reformskih napora Vlade, podsjetivši i na reformu poreznog sustava, reformu pravosudnog sustava, reformu javne uprave, zdravstvenog sustava.
"Ono što je namjera Vlade i što svi zajedno moramo učiniti jest povećati standard naših umirovljenika a ono što je još važnije to je povećati kontrolu nad onima koji upravljaju sredstvima umirovljenika, odnosno sredstvima koje oni izdvajaju", kazala je.
U Saboru tek 10-ak zastupnika
U sabornici je u utorak poslijepodne bilo tek 10-ak zastupnika, nije bilo ni previše interesa za rasprave pa je tako u otprilike dva sata odrađeno pet točaka dnevnog reda među kojima i izmjene Zakona o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.
Izmjenama Zakon o Agenciji za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom više ne predviđa mogućnost financiranja rada Agencije iz drugih izvora kao što su donacije, fondovi i slično u cilju osiguravanja neovisnost rada Agencije.
Nadalje, prijedlogom zakona nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu istraživanja nesreća u području pomorskog prometa i sigurnosti željeznica. Također se propisuje i mogućnost korištenja stručnjaka za istraživanje nesreća u okviru stalnih i povremenih stručnih savjetodavnih tijela.
Anka Mrak Taritaš (Glas) upozorila je na povećani zračni promet u tijeku turističke sezone i u tom kontekstu naglasila važnost rada Agencije. U pomorskom prometu naglasila je ulogu Agencije u aspektu zaštite okoliša , a u željezničkom prometu upozorila na neobilježene željezničke prijelaze.
Zastupnici su odradili i zakonske prijedloge koji se tiču međunarodne suradnje, odnosno prijedlog zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći, prijedlog zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, te izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. (Hina)