U nastavku 13. sjednice Hrvatskog sabora saborski zastupnici raspravljaju o Konačnom prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit, čiji će obveznici biti oni s povećanom dobiti, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.
Pročitajte i ovo
Plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
Prikupljena novčana sredstva u prvom će redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda.
"Je li ovo krizni porez ili porez na ekstra profit?" pitao je Peđa Grbin te dodao: "Molim ministre da obrazlože zašto su bankama dali poseban tretman."
"Ova Vlada odlučila je uvesti porez najuspješnijima, stavila je sve u istu košaru, nije radila sukladno kako su radile druge zemlje članice EU-a, odlučila se za mađarski model, da oni koji dobro rade plate dodatni porez", rekla je Anka Mrak Taritaš.
Potrošačka košarica porasla je za 20 posto i sirotinja jedva spaja kraj s krajem, naši građani znaju kako je osjetiti krizu u ovoj i kakva će biti u sljedećoj godini. Znam, ministre, da ste naslijedili vruć krumpir, da ste naslijedili totalno pogrešnu politiku prijašnjeg ministra, ali to treba promijeniti", rekao je Davor Bernardić.
"Možemo se vratiti u feudalno doba, kad je grof rekao - od sutra je 50, a ne osam posto", rekao je Davor Dretar (DP) i poručio kako će inflacija i cijene koje divljaju dovesti do najtežeg siječnja u povijesti hrvatske države.
"Naša je ideja bila da se porez uvede onima koji su profitirali u ova krizna vremena, a to su energetski sektor, trgovina i financijske institucije. Ovo je uvođenje horizontalne mjere koja djeluje prema svima, a to nije dobro. Vlada je pogriješila sa socijalnim mjerama prema onima koji najviše osjećaju krizu, a sada griješi i s ovim porezom, koji se također uvodi horizontalno", rekla je Sandra Benčić.
Ministar Marko Primorac naglasio je da je Vlada donijela niz mjera u smjeru poreznog rasterećenja, ograničenja cijena električne energije i ostalih mjera koje su dijelom financirane iz proračuna, također je donesen paket mjera u travnju i rujnu čija je vrijednost 26 milijardi kuna.
"Cilj ovih mjera bio je pomoći građanima i poduzećima koja ne bi preživjela da tih mjera nije bilo", naglasio je Primorac.
"Ovaj smo porez odlučili temeljiti na načelima gospodarske snage, znači svi koji imaju prihode veće od 300 milijuna kuna plaćat će ga po stopi od 33 posto, to nije ništa neuobičajeno i loše", poručio je ministar te dodao da je tendencija da ona poduzeća koja su unatoč kriznim vremena ostvarila povećanu dobit, dio tog ekstraprofita usmjere prema građanima. Naglasio je da bi da su išli na selekcioniranje bilo kojeg sektora, to bilo protuustavno.
"Ovo je porez koji je solidaran, koji se donosi jednokratno i usmjeren je prema najugroženijim građanima", poručio je ministar.
"Možda to niste navikli čuti od oporbe, ali cilj ovog zakona nije sporan, ali hajdemo govoriti o izvedbi. Mislim da griješite - netko je u razdoblju od 2018. do 2021. imao gubitak i onda je u 2022. naglo skočio, a on neće biti u dosegu tog poreza, mislim da je to duboko nepravedno i pogrešno", poručio je Grbin.
"Vičete da biste pomogli onima koji su ugroženi, a uzet ćete novac od onih koji su uspješni. Zašto se niste obračunali s korupcijom, zašto niste napravili reformu zdravstva, niste iskoristili novac za obnovu, četiri milijarde poreznog duga ste oprostili... To nije ozbiljna politika, tako se ne vodi država", poručio je Nikola Grmoja.
Mrak Taritaš poručila je Primorcu: "Molimo vas da izađete iz cipela ministra i obučete cipele profesora ekonomije i objasnite kako ovaj porez neće napraviti štetu primjerice Viktoru Lencu. Znamo sad već koje će tvrtke platit ekstradobit i želimo čuti s pozicije profesora ekonomije da im to neće biti šteta i narušiti njihovo poslovanje."
"Ja nastupam i kao ministar i kao profesor ekonomije. Vlada se zalaže za tržišnu ekonomiju, ali je neupitno da država mora reagirati ako tržište nije učinkovito. Mi smo tu situaciju prepoznali i intervenirali, ako netko ostaje bez dijela prihoda naravno da se smanjuje investicijski kapital, ali to je isto kao i po pitanju građana za koje možemo reći da su bili oštećeni zbog mjera", poručio je ministar.
"Vi ne želite osobu koja je osnovala firmu u prvoj godini oporezovati, a to je pogrešno, a možda je baš osnovala firmu kako bi zaradila ekstraprofit", poručio je Hajdaš Dončić.
"Pozivate se na europsku uredbu a u njoj se isključivo govori o određenim sektorima (nafta, plin, električna energija), 15 zemalja primijenilo je ovu uredbu, ali niti jedna toliko široko kao Hrvatska", poručila je Puljak te dodala da nije točno da ova uredba omogućuje širenje na druge sektore, što je Hrvatska učinila.
Po Vladinu prijedlogu, obveznici dodatnog poreza na dobit bit će tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga one koje su imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
"Cilj je da se ovaj porez jednokratno uvede, da bude privremen, da se što kvalitetnije može intervenirati za građane kojima je to najpotrebnije", kaže Gozdana Perić i podsjeća da je Vlada poduzela znatne mjere za pomoć poduzetnicima i građanima.
"Ovo je prijedlog zakona koji je izazvao popriličnu buru u javnosti kad se najavio. Čini mi se da je Vlada u jednom dijelu popustila pritiscima javnosti jer je na kraju manji broj subjekata obuhvaćen ovim zakonom, umjesto najavljene dvije milijarde kuna prikupit će se milijardu i 600 000 kuna", rekla je Vesna Vučemilović.
"Ako je proračun napravljen kako treba, čemu ovih milijardu i 600 tisuća kuna", pita se Vučemilović. No na kraju izlaganja naglasila je da će Hrvatski suverenisti to podržati.
Prikupljena sredstva u prvom će redu ići za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.
"Ovo je čisto politička odluka da se ide s ovim oporezivanjem u samoj recesiji. Nema rezona raditi ovakve poteze", rekao je Troskot te dodao: "Tih dvije milijarde kuna moglo se naći drugdje, primjerice mogle su se prodati dionice od kompanija koje su u vlasništvu države, primjerice Croatia osiguranje. Isto tako oprostili ste 150 milijuna kuna duga Fortenovi."
"Ovo nam nije prihvatljivo, nije nam prihvatljivo da se kazne oni koji su uspješni, da oni koji su najuspješniji moraju plaćati porez", rekla je Mrak Taritaš.
"Apsolutno nije u redu da onima koji odgovorno posluju kažete - vi morate snositi svoj dio odgovornosti, umjesto da takve firme idu u daljnja ulaganja. To jednostavno ne možemo i nećemo podržati. Država je mogla krenuti u obnovu, mogla je financirati jednu tvornicu građevinskog materijala, uloga vlade je da nekog potiče da radi pa da plati u proračun, a ne ovo", rekla je Mrak Taritaš.
Puljak je poručila: "U Hrvatskoj je jedini grijeh biti uspješan".
Podržavamo porez na ekstra dobit kompanija koje su ga ostvarile isključivo zbog energetske krize, no nije korektno u isti koš staviti i one koje su dobit ostvarile znanjem i sposobnošću, poručio je Emil Daus (IDS) u raspravi o zakonu o dodatnom porezu na dobit.
Na kritike što Vlada ovaj porez uvodi na kraju godine Primorac kaže da se ništa ne bi promijenilo i da se uveden ranije, a na kritike da dodatnim porezom nisu obuhvaćeni proizvođači energije iz obnovljivih izvora koji su primili velike poticaje najavljuje poseban prijedlog kojim će se staviti dodatan namet i na ta poduzeća.
Ministar je naglasio kako su kod izrade zakona nastojali uvažili sve ono što je racionalno, razumno, realno i argumentirano, primjerice kod izračuna prosjeka četverogodišnjeg razdoblja izuzeli godine u kojima je ostvaren gubitak ili ostavili olakšice za one koji su ulagali.
Na upit nezavisne Karoline Vidović Krišto o mogućim manipulacijama s dobiti, Primorac je poručio da o tome brine Porezna uprava, otklonivši tvrdnju da rade pod političkim pritiskom. Napomenuo je i kako nije član HDZ-a.
Dio oporbe ocijenio je da zakon nije usklađen s EU uredbom u kojoj se spominje uvođenje solidarnog nameta u energetskom sektoru na što Primorac kaže kako je riječ o ekvivalentnoj nacionalnoj mjeri kojom se širili obuhvat da bi se ispunio osnovni cilj.
