Žalbeno vijeće odbacuje tzv. zločinački pothvat?

Žalbeno vijeće tužiteljstvu je dalo do 10. kolovoza za podnesak kojim će objasniti vjeruje li da dvojica generala mogu biti odgovorna po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagači u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonito granatiranje ili da nisu članovi udruženog zločinačkog pothvata.

Pročitajte i ovo 'Nemam se za što kajati' Šljivančanin: Išao bih u Vukovar, čestito i časno sam radio svoj posao 'Nisu mi rekli ništa ružno' Šljivančanin čestitao generalima: 'Hrvati su nam održali lekciju iz dostojanstva'

Vijeće je do 31. kolovoza dalo rok obrani dvojice generala da potom odgovore na podneske tužitelja o alternativnoj odgovornosti, a pravomoćnu presudu, prema planu rada, trebalo bi objaviti krajem godine.

>> Žalbeno vijeće o alternativnoj odgovornosti Gotovine i Markača

'Žalbeno vijeće je očito u fazi proučavanja spisa i naših žalbi posumnjalo u zaključak Prvostupanjskog vijeća koji je Antu Gotovinu i Mladena Markača proglasio krivima zbog sudjelovanja u zločinačkom pothvatu koji je, de facto, bio izvršen putem nelegitimnog, nezakonitog granatiranja. U slučaju da se taj zaključak ne može potvrditi Žalbeno vijeće razmatra neku drugu vrstu odgovornosti i u tom smislu se obratilo tužiteljstvu koje nije utužilo ništa drugo nego zločinački pothvat', pojasnio je Markačev odvjetnik Goran Mikuličić za Novu TV u telefonskom razgovoru te dodao kako Žalbeno vijeće ustvari pita tužiteljstvo misle li, ukoliko zločinački pothvat i nelegitimno granatiranje otpadne, o nekoj drugoj vrsti odgovornosti.

Žalbeno vijeće, smatra Mikuličić, na jedan zaobilazan način tužiteljstvu daje do znanja da neće prihvatiti pravnu kvalifikaciju prvostupanjskog suda. 'Međutim dodaje da možda ima osnova da se prihvati kvalifikacija po zapovjednoj odgovornosti. I zato pitaju tužiteljstvo imaju li nekakvih očitovanja'.

Takva praksa Haaškog suda, kaže Mikuličić, njemu nije poznata. Jednom kada Žalbeno vijeće dobije i stav tužilaštva i stav obrane onda će raspolagati s činjenicama i pravnim mišljenjima stranaka u postupku i to će im olakšati donošenje odluke. 'Međutim, sve ukazuje na to da Žalbeno vijeće ide u pravcu napuštanja prvostupanjskog zaključka o nelegitimnom granatiranju, a time i o zločinačkom poduhvatu i da zapravo idu na to da bi naše branjenike prekvalificirali u zapovjednu odgovornost. To sa sobom povlači i osjetno manju kaznu'.

Jedna od mogućnosti je i vraćanje postupka na početak, tj. ponovno suđenje. 'Meni to zvuči kao da Žalbeno vrijeće na neki način želi dobiti pristanak tužiteljstva u odnosu na pravnu kvalifikaciju zapovjedne odgovornosti. U tom slučaju ne bi trebali ići na ponovno suđenje, a očito to ni ne žele. Ako bi se išlo na ponovno suđenje onda ta presuda ne bi nikako mogla biti donesena do prosinca kako je najavio Theodor Meron', kazao je Mikuličić. 

Na pitanje je li to za Markača i Gotovinu dobro ili loše Mikuličić je kazao: 'To je ne dobro, nego jako dobro. Jako dobro za nas, jer čim se mi maknemo od tog zločinačkog poduhvata i nelegitimnog granatiranja, nalazimo se u jednoj sasvim drugoj sferi. U sferi zapovjedne odgovornosti za koju znamo otprilike na koji način funkcionira', pojasnio je.

Da Žalbeno vijeće ne vjeruje u teoriju udruženog zločinačkog pothvata te pokušava doći do drugog načina utvrđenja kaznene odgovornosti smatra i odvjetnica Jadranka Sloković. 'Radi se o neuobičajenom manevru koji pokazuje da je prvostupanjska presuda neodrživa'.

Kao osnovni problem u mogućnosti proglašenja alternativnog oblika odgovornosti dvojice generala po zapovjednoj odgovornosti Sloković izdvaja to što elementi zapovjedne odgovornosti nisu utvrđivani tijekom suđenja. Naime, dvojica hrvatskih generala bila su optužena alternativno i kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata i individualno kao naredbodavci zločina i po zapovjednoj odgovornosti. No, tijekom suđenja a i u presudi koncentritralo se samo na udruženi zločinački pothvat te se nisu utvrđivali elemente zapovjedne odgovornosti, odnosno da li su dvojica generala primjerice znala da će njima podređene osobe počiniti kaznena djela te da li su imali efektivnu kontrolu nad snagama koje su počinile ta djela.

'Osnovne elemente zapovjedne odgovornosti tužitelj nije utvrđivao', kaže odvjetnica koja je u tom predmetu zastupala generala Ivana Čermaka koji je prvostupanjskom presudom oslobođen odgovornosti za zločine počinjene tijekom operacije Oluje.

Dvojica hrvatskih generala nepravomoćno su prošle godine osuđeni za zločine u Oluji na 24, odnosno 18 godina zatvora. (S.D.M./Hina)

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.