Predsjednik saborskog odbora za Ustav Peđa Grbin danas je ponovno pojasnio proceduru oko raspisivanja referenduma inicijative 'U ime obitelji'. 'Prvo je obveza organizacijskog odbora da provjeri potpise koje su prikupili i da ih prebroje, nakon toga ih upućuju u Hrvatski sabor. Sabor će ih zaprimiti, provjeriti formalnu ispravnost toga i angažirati Ministarstvo uprave da provjere je li doista prikupljeno 10 % od ukupnog broja birača u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
"Ustav ima rupe"
SDP pokreće inicijativu za promjenu Ustava: Žele precizno definiranje referenduma
'U ime obitelji'
'Uvjereni smo da ćemo prikupiti i više od 450 tisuća potpisa!'
Nakon toga se postavlja pitanje ustavnosti tog pitanja koje je postavljeno na referendumu, to ne ide automatiznom nego isključivo na zahtjev Sabora Ustavni sud raspravlja o zakonitosti tog pitanja, objasnio je Grbin.
Kao što je već nekoliko puta bilo naglašeno, neovisno o tome kako se građani izjasne na referendumu konačnu odluku o mijenjanju Ustava donijet će Sabor. 'Ustav je prije svega politički dokument i mora predstavljati dogovor između što većeg broja skupina u društvu, mora zadovoljiti i većinu i manjinu i zato se odluke o promjeni donose 2/3 većinom. Bitno je da se ustav ne mijenja prelako', kaže Grbin.
No Vladimir Šeks, tvrdi da kada građani izađu na referendum i izjasne se - kakvu god oni odluku donesu to automatizmom ulazi u Ustav i o tome više ne treba raspravljati Sabor. Zato mu, kaže Šeks, nisu jasne dvojbe Peđe Grbina.
>> Karamarko o referendumu: Zašto se inatite svom vlastitom narodu?
Upravo na ovom primjeru vidi se neusklađenost Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave s Ustavom RH.
Naime, u članku 8. Zakona o refrendumu stoji kako je 'odluka donesena na referendumu obvezatna' i da 'nadležno tijelo državne vlasti, tijelo lokalne samouprave, odnosno tijelo područne (regionalne) samouprave prije proteka roka od godine dana od dana održavanja refrenduma, nema pravo donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci donesenoj na referendumu'. Isto stoji i u Ustavu, ali u Ustavu također stoji da 'Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava' (članak 80.).
Peđa Grbin upitao je i što bi bilo da netko raspiše referendum o tome da u Ustav uđe da se ne može sklapati brak između Hrvata i nehrvata i da većina građana odluči reći 'da'. 'Ne mogu sklopiti oči i reći to je tako i ja za to moram glasovati, imam obvezu glasovati po savjesti', rekao je Grbin.
'I da prođe nismo definirali što je brak, a ne što je izvanbračna zajednica. Ovaj referendum nema smisla. Ja ga ne mogu podržati, ali je otvorio pitanje oblika demokarcije u Hrvatskoj, sustav nije uređen i treba ga mijenjati', dodao je Grbin.
Dodajmo još i kako sukladno Ustavu nakon godinu dana od provedenog referenduma 'nadležno tijelo državne uprave' može donijeti odluku suprotno onoj donesenoj na refrendumu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook