Zakon o HRT-u: I dalje reklame, i dalje obvezna pretplata

Time su oštećeni svi komercijalni mediji, pa koordinacija komercijalnih nakladnika zahtijeva da se javnoj televiziji ukine pravo na reklame, u roku od maksimalno četiri godine. Ovim zakonom predviđa se neograničeno dvojno financiranje javnog nakladnika, što ozbiljno ugrožava poslovanje komercijalnih medija.

Pročitajte i ovo projektil dugog dometa Srbi bijesni na hrvatskog vojnog analitičara: "Mogli bi pogoditi predsjednički avion iznad Beograda..." 'Sada nema nadzora nad financijskim poslovanjem' Saborski klubovi oprečnog stava o zakonu o HRT-u

'Novim zakonom javnom nakladniku kako pokazuju grubi inicijalni izračuni omogućeno je čak i više prihoda, Zakon predviđa komercijalne aktivnosti osim na postojeća dva kanala i na dva specijalizirana digitalna kanala, to je apsolutno neprihvatljivo', istaknuo je Marjan Jurleka, koordinator komercijalnih nakladnika Hrvatske. 'Koordinacija zahtijeva da se javnom nakladniku trenutno ukine svaka komercijalna aktivnost, ili u najmanju ruku odredi konsekutivno smanjivanje s fiksnim terminom kada ono u cijelosti prestaje', dodao je Jurleka.

'U budućnosti da se postupno smanjuje broj minuta na javnoj televiziji, ne odjedanput zbog toga što bi to predstavljalo jedna financijski udar na javnu televiziju, ali mislim da bismo trebali u jednom 10-godišnjem periodu da javna televizija nema više pravo objavljivanja reklama', zaključio je zastupnik SDP-a Nenad Stazić.

Oprečna mišljenja o novom zakonu o HRT-u

Vladajući i oporbeni članovi saborskog Odbora za medije danas su iznijeli potpuno oprečna mišljenja o prijedlogu novog zakona o HRT-u i izmjenama tog zakona - dok su oporbeni optuživali vladu da joj ti zakoni služe kao bič kojim želi kontrolirati HRT, vladajući to odbacuju i ističu da je novi zakoni odgovor na loša rješenja iz važećeg zakona. Oporbeni članovi Odbora iz SDP-a i HNS-a ponavljali su ranije izrečene prozivke na račun vlade da novim zakonom želi HRT iz javne ponovno vratiti u državnu ustanovu, a smanjenjem pristojbe za 25 posto, što se predlaže zakonskim izmjenama, zaprijetiti vodstvu HRT-a da izvršava sve što mu se kaže.

Goran Beus Richembergh (HNS) vladu je optužio da joj zakonski prijedlozi služe kao ucjene i prijetnje kojima svjesno destabilizira stanje na HRT-u, koje je ocijenio gorim nego ikada. 'Hoćemo li i dalje zatvarati oči? Odgovornost za stanje na HRT-u isključivo leži na HDZ-u i njegovim saveznicima koji HRT od javnog servisa žele pretvoriti u državnu televiziju koju pripremaju za izbore', rekao je Richembergh. Njegovo mišljenje dijeli i Antun Vujić (SDP), koji na predložene zakone gleda kao na 'institucionalnu podlogu za pretvaranje javne u državnu televiziju'. Predsjednik Odbora Nenad Stazić (SDP) rekao je da Vladine prijetnje već daju rezultata.

'Tko će gledati takvu televiziju?

'Vlada jasno prijeti - ne budete li se držali sadržaja emisija i odabira ljudi kako mi to tražimo, Nadzorni odbor će vam smanjiti pristojbu pa vi vidite kako ćete i hoćete li uopće', ocijenio je Stazić, kojega zanima tko će uopće gledati nacionalnu televiziju ako se 'etatizira'. 'Tko će gledati takav HTV? Nitko. Oni koji kupuju Vjesnik, a kada ste ih zadnji put vidjeli?', upitao je Stazić.

Oporbene prozivke redom su odbacivali HDZ-ovi članovi odbora, ističući da je jedina intencija zakona urediti narušene odnose na HRT-u te poslovanje konačno svesti u zakonske okvire. Njihovom potporom Odbor je Saboru predložio da oba zakonska prijedloga uputi u drugo čitanje. 'Zakoni nisu otvorena prijetnja, ne znam samo kome. Oni su odgovor na neodgovornost i kaos, trošenje novca bez kontrole, do čega je doveo postojeći zakon', poručila je Sunčana Glavak (HDZ). Oporbene je kritike kao neistinite i neargumentirane odbacila i Suzana Bilić Vardić, istaknuvši da se 'parlamentarnu većinu optužuje za ono što žele napraviti oni koji ju optužuju'.