Predsjednik Općinskoga suda u Zadru Željko Rogić podnio je ostavku na mjesto predsjednika gradskog Povjerenstva za provedbu državnog referenduma jer referendum za ustavnu zaštitu braka smatra diskriminacijom homoseksualne manjine.
Pročitajte i ovo
>> Već treći zahtjev za ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja o braku
'Referenduma za ustavnu zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene uopće ne bi smjelo biti. Smatram da je Ustavni sud zakazao pri načelu jednakosti pred Ustavom i zakonom koje je upravo Ustavom proklamirano', izjavio je predsjednik Općinskoga suda Željko Rogić, dodajući kako taj referendum predstavlja diskriminaciju homoseksualne manjine.
Mi kao većina nemamo pravo nametati ustavnu definiciju braka i tako odreći manjini legalnu mogućnost takve zajednice. Iskoristio sam zakonsku mogućnost da ne predsjedavam gradskim Povjerenstvom za provedbu državnog referenduma, kazao je Rogić.
Umjesto njega, dužnost predsjednika gradskog Povjerenstva za provedbu državnog referenduma obnašat će sudac Hrvoje Visković, odlučio je predsjednik Županijskoga povjerenstva Vladimir Mikolčević.
Mikolčević je rekao da mu takva odluka Željka Rogića nije shvatljiva, ali jest prihvatljiva.
Tko je i zašto zatražio raspisivanje referenduma?
Raspisivanje referenduma o definiciji braka zatražila je građanska inicijativa 'U ime obitelji', koja je u tu svrhu prikupila više od 680.000 valjanih potpisa. Na referendumu bi građanima trebalo biti postavljeno pitanje sljedećeg sadržaja: Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Obrazlažući svoj zahtjev za referendumom, inicijativa 'U ime obitelji' navodi da 'u ovom trenutku Ustav RH ne sadrži definiciju braka te se može (pogrešno) interpretirati da se brakom smatraju i alternativne, neautentične zajednice'. Definicijom braka kao životne zajednice žene i muškarca žele 'spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme'.
Podršku inicijativi dali su HDZ i druge konzervativne političke stranke.
Tko se i zašto protivi referendumu ili njegovom pitanju?
Protivnici ustavne definicije braka iznose više razloga kontra referenduma i uvrštavanja spomenute definicije u temeljni pravni akt RH. Jedan od češćih argumenata koji navode je da je samo referendumsko pitanje zapravo protuustavno te da otvara put diskriminaciji izvanbračnih i istospolnih zajednica.
Spominju i Obiteljski zakon, u kojemu definicija braka kao zajednice žene i muškarca već postoji, a dio protivnika navodi i 47 milijuna kuna, koliko je predviđeno da će provedba referenduma koštati porezne obveznike, kao bespotreban trošak.
Među protivnicima su predsjednik Republike, stranke vladajuće koalicije te pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
