Vlada je, naime, utvrdila da postotak državnih poticajnih sredstava za ovu godinu iznosi 1,8 posto pa za iznos uplate od 5.000 kuna to može iznositi najviše 90 kuna.
Pročitajte i ovo
Državna poticajna sredstva za stambenu štednju koja će se uplatiti u ovoj godini bit će isplaćena iz državnog proračuna za 2019. godinu.
U tu je svrhu u projekcijama državnog proračuna za 2019 godinu planirano 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade.
Inače, temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava. Naime, 2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.
Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine, a za ovu godinu to za uplatu 5.000 kuna maksimalno može biti 90 kuna.
Time je nastavljen daljnji pad iznosa poticaja za stambenu štednju, jer od uvođenja te formule, a s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine u godinu iznos poticaja je sve manji.
Naime, državna poticajna sredstva za ovu godinu iznose 1,8 posto, što na iznos štednje od 5.000 kuna daje već spomenutih 90 kuna, dok je za 2017. iznosio 3,3 posto odnosno 165 kuna, za 2016. godinu 4,1 posto što je bio maksimalan iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto pa su građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.
Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao - na početku je iznosio najviše 1.250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna, No, 2014. godine su poticaji bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.
Predlaže se uspostava željezničkog teretnog koridora "Alpe-zapadni Balkan"
Vlada je na sjednici upoznata i s pismom namjere kojim se predlaže uspostava željezničkog teretnog koridora "Alpe-zapadni Balkan".
Uspostavu tog koridora predlažu Savezno ministarstvo prometa, inovacija i tehnologije Republike Austrije, Ministarstvo prometa, informatičke tehnologije i veza Republike Bugarske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije i Ministarstvo infrastrukture Republike Slovenije.
Po riječima ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića, cilj tog pisma namjere je izražavanje političke volje potpisnika za uspostavom željezničkog teretnog koridora Alpe - zapadni Balkan. Ukoliko Europska komisija donese odluku o sukladnosti tog prijedloga, potpisnice pisma namjere obvezuju se bez odgode uspostaviti taj koridor najkasnije dvije godine od stupanja te odluke na snagu.
"U prvoj fazi uspostava željezničkog teretnog koridora odvijat će se na teritoriju navedenih država članica EU, a potom će se proširiti na držano područje Republike Srbije, čim se za to u toj državi ostvare pravni temelji", rekao je Butković. (Hina)
