Iako plaće prema statistici rastu, cijene luduju, pa inflacija velikom broju građana pojede primanja. No, štediti se mora. Usred nestabilne ekonomske situacije u Hrvatskoj, pitanje štednje zapravo je sve veće i glasnije.
Yetunde Kristina Škorić, direktorica kreditnog posredovanja u Kompare.hr donosi savjete za štednju.
Štednja je ključna, bez obzira koliko se mjesečno uštedi, a mnogi se građani pitaju kako uštedjeti, posebno u ovim vremenima inflacije, ali i primanjima koja su često ispodprosječna.
"Iako se čini da štednja zahtijeva velika izdvajanja, važno je shvatiti da čak i manji iznosi mogu imati dugoročan učinak. Štednja nije samo za velike iznose – svaki iznos se računa. Čak i minimalna izdvajanja s plaće mogu stvoriti sredstva za unaprijed određenu namjenu ili barem onaj poznati ''crni fond''.
Primjerice, ako svakog mjeseca izdvojimo 15€ s plaće, to je na godišnjoj razini 180€. Tim novcem možemo kupiti novi uređaj, platiti putovanje ili registraciju vozila. Naravno, što je razdoblje dulje, to su i ušteđeni iznosi značajniji.
Savjet je i na vrijeme početi razmišljati o dugoročnoj štednji za mirovinu jer je značajan nesrazmjer između plaća koje građani ostvaruju tijekom radnog vijeka i mirovina koje primaju nakon umirovljenja.
Ovaj jaz često dovodi do znatnog pada životnog standarda u starijoj dobi, što dodatno naglašava potrebu za osobnim financijskim planiranjem i ulaganjima kojima se može nadopuniti budući prihod.
Uštedjeti se može na razne načine – izdvajanjem od primanja, uštedom u razlici u cijenama, uštedom na povoljnijem kreditu, naknadama, pretplatama za razne usluge koje koristimo i slično", savjetuje.
Evo nekoliko korisnih savjeta za bolju kontrolu osobne potrošnje.
"Prvi korak prema boljoj kontroli osobne potrošnje je praćenje osobnog budžeta i potrošnje. Dok ne počnemo pratiti na što trošimo sredstva, teško možemo i primijetiti gdje postoji prostor za uštedu.
Danas je to vrlo jednostavno pratiti – kroz aplikacije za vođenje osobnog budžeta, excel tablicu, ili običnu bilježnicu u koju možemo zapisivati troškove. Zgodno je tu potrošnju podijeliti u nekoliko kategorija.
Preporučljivo je voditi evidenciju svih troškova – i onih najmanjih – jer upravo oni najčešće „pojedu“ budžet.
Ono što je izrazito važno je istraživanje više različitih ponuda za proizvod ili uslugu koju želimo kupiti.
Isti proizvod ili usluga mogu se pronaći jeftinije. Primjerice, pretplata za Internet. To je nešto što u današnje vrijeme treba svakome, a cijene operatera mogu znatno varirati. Razlika od nekoliko eura možda se pri ugovaranju ne čini značajnom, ali kroz vrijeme se ti troškovi skupe. Pritom je ključno kupovati samo ono što nam je potrebno. To znači da ne vršimo impulzivne kupnje čim vidimo da je neki proizvod na akciji. Danas je kupnja vrlo dostupna. Možemo kupovati u nekoliko klikova, od jeftinih do ozbiljnih iznosa proizvoda ili usluga.
Kontrola osobne potrošnje treba započeti pitanjem – treba li mi to zaista sada?", ističe financijska stručnjakinja.
Veliki dio prihoda građana odlazi na dugovanja, posebice u aspektu stambenih kredita.
"Tržište kredita izrazito je dinamično i promjenjivo. To znači da kamatna stopa koju su građani ugovorili prije 5 godina, ne mora biti ista onoj koja se nudi danas. Kreiranjem povoljnijih uvjeta na tržištu, “stari krediti” postaju puno skuplji od kredita koji su trenutačno u ponudi.
Tu se refinanciranje pokazuje kao dobra praksa. Nedavno imam primjer iz prakse gdje je građanin svoj stari kredit iz 2023. zamijenio novim kreditom po povoljnijim uvjetima i na taj način uštedio više od 35.000 eur", otkriva.
Prema posljednjim istraživanjima Hrvati u prosjeku štede 77€ mjesečno. Najviše sredstva štedi srednja dobna skupina (od 35 do 59 godina) koja u prosjeku štedi 105€ mjesečno. Na drugom mjestu su mladi (od 15 do 34 godine) i oni štede oko 71€ mjesečno. Najmanje sredstava štede stariji (od 60 i više godina) koji u prosjeku izdvajaju 42€ mjesečno. Prema istim istraživanjima muškarci štede više od žena.
"Oni mjesečno odvajaju 82€, dok žene u istom periodu štede 70€", kaže nam financijska stručnjakinja.
U vrijeme krize, ljudi su prirodno okrenuti štednji, a kako zapravo nestabilna vremena utječu na štednju Hrvata najbolje možemo vidjeti na primjeru korona krize.
"U tom periodu štednja građana nije se smanjila, već sasvim suprotno – nastavila je rasti. U nesigurnim vremenima, štednja postaje prioritet, jer pruža osjećaj kontrole i spremnosti na nepredvidive situacije", rekla nam je Yetunde Kristina Škorić.
Na pitanje, koji je najbolji oblik štednje u Hrvatskoj, što bi savjetovala građanima, odgovara: "Štedi se danas kroz različite načine: klasična štednja u banci, zlato, obveznice, fondovi i dr., puno je toga dostupno.
Štednja ''u čarapi'' ili novac na tekućem računu donosi najmanje na uloženo, ali su nam i sredstva najbrže dostupna.
S druge strane, ulaganja u različite fondove ili druge proizvode na tržištu kapitala mogu donijeti veće prinose na sredstva koja smo uštedjeli odnosno uložili, ali sa sobom nose i veće rizike.
Koji oblik štednje ili ulaganja odabrati ovisi o godinama, preferencijama rizika, vremenu štednje te iznosu koji ćemo izdvajati.
Neovisno o odabranom načinu štednje, svaka štednja je korisna".
