Erupcija vulkana koji se nalazi niti 400 km od Dubrovnika neminovna je

Znanstvenici vjeruju da je magma u vulkanskom području Campi Flegrei, koje se nalazi blizu Napulja, uglavnom ispod površine mora, dosegla kritičnu razinu. To je vulkansko područje na jugu Italije, upozorili su nedavno, opasno blizu mogućnosti da eruptira, što bi ugrozilo živote milijuna ljudi.

Pročitajte i ovo Zatvorena i zračna luka VIDEO Erumpirao najviši vulkan u Europi: Tamna prašina prekrila kuće i ulice Moćni prizori FOTO Erumpirala Etna: Podigao se vulkanski oblak visok 10 kilometara

Tim smo povodom prošlog tjedna razgovararali s Ivom Allegrettijem, voditeljem Seizmološke službe Hrvatske, te ga između ostalog pitali kakve bi posljedice eventualna erupcija vulkana u Italiji ostavila na susjedne zemlje, pa i Hrvatsku. "Do Hrvatske bi mogli doprijeti oblaci pepela što bi opet izazvalo dišne probleme, smanjenje insolacije, probleme u zračnom, možda i svim drugim vrstama prometa i postrojenjima u kojima se za pogon koristi atmosferski zrak", kazao nam je Allegretti.

Ranija erupcija Campija Flegreija, koja se dogodila prije 35.000-10.500 godina, stvorila je naslage žutog pepela koji je nađen i u Veloj Spili na otoku Korčuli, ali i u Rumunjskoj! Vijesti vezane uz Campi Flegrei pozorno prati i dr. sc. Tihomir Marjanac, izvanredni profesor na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. "Vulkan Campi Flegrei je samo slabo uspavani div čije se 'disanje' manifestira izdizanjem i spuštanjem zapadnog dijela Napuljskog zaljeva. Manja erupcija 1538. godine dovela je do stvaranja brda Monte Nuovo, koje je od 1970. godine do danas naraslo za dva metra", kazao je Marjanac. Kao kuriozitet dodao je i da se područje oko naselja Pozzuoli perodički diže i spušta unutar nekoliko desetljeća pa se ostaci rimske tržnice ponekad spuste ispod razine mora, a ponekad izrone na površinu.

Erupcije Campija Flegreija, istaknuo je, u prošlosti su imale katastrofičan učinak na stanovništvo južne Italije, ali i znatno šire. S obzirom da je na području Italije u 2016. godini zabilježena serija potresa, od kojih su neki odnijeli i ljudske živote, posebno oni koji su prošlog ljeta pogodili središnji dio te zemlje, pa smo Marjanca upitali može li to biti potvrda da se vulkan budi.

"Pojačana seizmička aktivnost ne mora biti vezana za buđenje vulkana, ali može ga potaknuti. Erupcija vulkana Campi Flegrei je neminovna i dogodit će se u skorijoj budućnosti jer se izdizanje pojedinih dijelova vulkana mjeri centimetrima na mjesec, što je jako puno. Magmatsko ognjište je na dubini od samo tri kilometra pa neće trebati puno vremena da se magma probije prema površini, a to znači da će stanovništvo imati malo vremena za evakuaciju. Vjerujem da od prve najave do početka erupcije može proći i manje od godinu dana", upozorava Marjanac.

Dodaje i da će se erupcija ipak moći s dosta sigurnosti najaviti, jer se pokreti magme u dubini lako prate seizmičkim metodama, no problem će biti prekratko vrijeme za potpunu evakuaciju Napulja i okolice, s ukupno tri milijuna stanovnika. 

U najcrnjem scenariju, kaže Marjanac, može doći i do istovremenog aktiviranja Campija Flegreija i Vezuva. "Zasad ne znamo kolikih je dimenzija magmatsko ognjište Campi Flegrei te je li i kako povezano s magmatskim ognjištem Vezuva. Ako se aktiviraju istodobno, to bi bila najjača erupcija u zadnjih 80.000 godina ili više."

Od čuvene erupcije Vezuva 79. godine, kada su pod debelim slojem pepela i lave zatrpani Pompeji, Herkulanej i Stabijes, taj je vulkan na nekim mjestima porastao i 20 metara, navodi Marjanac, što po njegovim riječima znači da se magmatsko ognjište ispunilo.

"Erupcija Campija Flegreija bila bi 100 puta snažnija od plinijske erupcije Vezuva (takva je bila prije cca. 39.000 godina) i računa se da bi imala indeks eksplozivnosti oko 7, dok je Vezuv imao erupciju indeksa 5. To znači da bi učinci erupcije bili regionalni, ali i, barem dijelom, globalni. Za očekivati je stradavanje većeg dijela stanovništva Napulja, jednako kao i za buduće erupcije Vezuva, prije svega od piroklastičnog oblaka (oblak koji se sastoji od plina vrlo visoke temperature, pepela i vulkanskog materijala, op.a.) koji trenutno ubija sve izložene organizme."

Kako je dodao ovaj stručnjak, ranija erupcija Campija Flegreija, koja se dogodila prije 35.000-10.500 godina, stvorila je naslage žutog pepela koji je nađen i u Veloj Spili na otoku Korčuli, ali i u Rumunjskoj! "Pepeo bi zasuo veliki prostor i potpuno uništio poljoprivredu. Njegov bi se učinak osjetio na cijelom Sredozemlju, pa i kod nas. Voda ne bi bila za piće, a zračni bi promet bio u prekidu na većem dijelu Zemlje.

Ako bi započela erupcija u tom području (koje se nalazi oko 375 kilometara zračne linije od Dubrovnika, op.a.) osjetio bi se relativno snažan potres, pretpostavljamo magnitude oko 5, koji na našoj strani Jadrana ne bi izazvao štete, ali bi se na zapadnom dijelu neba pojavio vulkanski oblak, kao zlatnožuti zalazak Sunca, a oblaci bi izgledali teški i jastučasti. Ubrzo bi se spustila gusta magla, koja bi mogla potrajati i mjesecima, a zrak bi imao jak miris po sumporu (jer je napuljska magma bogata sumporom). Vulkanski pepeo bi se s kišom ubrzo zacementirao i prekrio usjeve i plodove, koji bi bili nejestivi.

Ako bi se erupcija dogodila danju, uslijed širenja vulkanskog oblaka nastupila bi noć u krugu od oko 100-150 km od samog vulkana, tj. do same obale Jadrana, a možda i dalje", naveo je Marjanac.

Kako ističe, ako bi se to dogodilo, jedina samozaštitna mjera bilo bi stvaranje zaliha hrane i vode za desetak dana, nošenje maski na licu na otvorenom i zatvaranje u kuće. "Socio-ekonomske poljedice bile bi prava katastrofa!", zaključuje prof. Tihomir Marjanac.