Vlada utvrdila prioritetne elektroenergetske objekte

Hrvatska je Vlada danas zaključkom utvrdila nekoliko elektroenergetskih objekata čija izgradnja ima prioritetni značaj, a izmjenama Zakona o potporama u poljoprivredi podigla prag za ulazak malih gospodarstava u sustav poreza na dohodak. Zaključkom Vlade prioritet u izgradnji imaju termoelektrane Sisak C i Plomin 3, četiri hidroelektrane na Savi (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje), hidroelektrane Ombla, Kosinj i Molve 1 i 2.

Pročitajte i ovo "Nema osnove" Vlada o SDP-ovom prijedlogu za opoziv Plenkovića: "Još jedan klevetnički uradak poražene oporbe..." poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."

Prioritet je i nekoliko objekata u prijenosu i distribuciji - program Dubrovnik (s trafostanicama Plat i Srđ), novi sustav vođenja elektroenergetskog sustava, druga etapa programa Rijeka (s trafostanicama Turnić, Pehlin, itd.), dalekovod Vinodol-Meline i zamjena vodova na drvenim stupovima na području Zagreba (Rakitje-Botinec i Samobor-Rakitje). Ciljevi su tih projekata, ističe premijerka Jadranka Kosor, poticanje novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarstva u cjelini i poboljšanja u proizvodnji električne energije.

Očekujemo da će hrvatske elektroenergetske tvrtke i građevinske tvrtke participirati u tim projektima, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač. Naglasio je i kako je izgradnja velikih proizvodnih objekata nužna kako bi se mogli priključiti i novi objekti iz obnovljivih izvora te kako je izgradnja novih termoelektrana nužna u kratkom roku, jer neki objekti izlaze iz uporabe 2016. Tako primjerice TE Plomin 3 na ugljen treba zamijeniti Plomin 1, a taj će objekt, kaže Popijač, imati veću snagu, bit će u budućnosti među najznačajnim objektima i 2016. davati 15 posto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Nakon zaključka Vlade, objašnjava ministar Popijač, Hrvatska elektroprivreda dužna je izraditi akcijski plan izgradnje, a treba odraditi i prijedloge financiranja, dinamike izgradnje i drugo. 'Hrvatska država to neće moći izgraditi samostalno, morat ćemo tražiti strateške partnere, jer su to velike investicije, ali već danas imamo zainteresiranih', kazala je ministrica graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović Dropulić. Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac na primjeru Kosinja zauzeo se da se na tim projektima radi u dogovoru s lokalnom zajednicom.

Vlada je osnovala i posebno povjerenstvo za stambeno zbrinjavanje izbjeglica i povratnika

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju kojima se prag za upis u registar obveznika poreza na dohodak za obiteljska poljoprivredna gospodarstva podiže na 24 tisuće kuna primitaka po osnovi izravnih plaćanja. Prema dosadašnjim je odredbama, taj prag za ovu godinu bio 12 tisuća kuna, a za 2011. je bilo predviđeno 7.200 kuna. Izmjenama se također potpore u ribarstvu zadržavaju u sadašnjem obliku do ulaska Hrvatske u EU. Sustav potpora u ribarstvu kakav sada imamo primjenjivao bi se najmanje još ove i iduće godine, kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Vlada je osnovala posebno povjerenstvo za praćenje provedbe stambenog zbrinjavanja izbjeglica i povratnika, koje će koordinirati provedbu Akcijskog plana zbrinjavanja.

Ministar financija Ivan Šuker izvijestio je da država za uklanjanje posljedica rata, izravno ili neizravno, godišnje troši osam milijardi kuna, koliko otprilike iznosi i deficit državnog proračuna. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković dodao je da je u povratak i zbrinjavanje izbjeglica Hrvatska do sada utrošila ukupno 5,3 milijarde eura, te da je u tom poslu uspješnija od drugih zemalja u regiji. (Hina)