Manjak na plaćama, ali i nepredviđeni troškovi zbog poplava ostavili su u državnom proračunu veći manjak nego što je predviđeno. Umjesto sedam milijardi kuna, uspjelo se uštedjeti tek dvije, a javni dug iznosi gotovo 80 posto BDP-a.
U četvrtak ministar financija Boris Lalovac brani rebalans proračuna, no ova godina je izgubljena. Voda je očito došla do grla, jer nijedna Vlada od 2000. godine nije u izbornoj godini štedjela, već je trošila. Boris Lalovac za 2015. najavljuje žestoko rezanje troškova i snažne reforme.
U zemlji u kojoj najviše nedostaje rada i potrošnje, upravo ta dva segmenta su najviše opterećena porezom. Ministar financija, sada traži uštede na rashodovnoj strani.
Pročitajte i ovo
Butković demantirao
Puljak se pribojava rezanja troškova: "Pozivam građane da se pobunimo protiv takvih stvari"
Stiglo upozorenje
'Kratkoročno još imamo daha, ali dugoročno....'
Značajno smanjenje troškova očekuje od objedinjene javne nabave, ali i ministarstava koja najviše pritišću proračun. 'Sad idemo dosta detaljno po svim tim troškovima. Počeo sam od svog ministarstva primjenjivati taj model, a vjerujte mi da ću biti dosta žestok kod samog sebe, i kroz poreze i kroz carinu. Isto ću primijeniti i s ministrom Vargom i drugim kolegama,' kaže ministar Lalovac.
Svaka kuna koja uđe u državnu blagajnu mnogo znači. Vlada će, kaže, Lalovac i dalje svjesno žrtvovati 3 do 5 milijardi kuna prihoda kako bi potaknula gospodarstvo. Smanjuje se porez na dohodak, a mjera reinvestirane dobiti za poslodavce ostaje. 'Smatramo da je to dobar poticaj da se kapital počne akumulirati u poduzećima', kaže Lalovac.
'Komunikacija tijela državne uprave, ako se pojednostavi, ako oslobodi tu energiju poduzetnicima da se oni više posvete inovacijama, tržištu kupcima, onda je hrvatska sigurno osuđena na uspjeh', smatra Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Lalovac: Ako se ne promijenimo plaće će svima biti upitne
Proračun za 2015. bit će gotov sredinom studenog. 'Morat ćemo i dalje štititi branitelje, umirovljenike... ali i sve više osvješćivati da ako nemamo onda ne možemo ni platiti', poručuje premijer Zoran Milanović.
Postoji mogućnost vraćanja poticaja za stambenu štednju ako se dogovori s Udrugom banaka. 'Ukoliko me uvjere da ćemo tu krenuti u suzbijanje sive ekonomije da ćemo moći taj model drugačije prilagoditi, ja sam da taj dio ostane ,ali moraju me uvjeriti da je to dugoročno održiv model. Ovakav sada nije', poručuje ministar financija.
Javni dug se penje na 80 posto BDP-a. Zemlje u sličnoj situaciji, riješile su problem pomoću agencija za upravljanje vanjskim dugom. Ministar financija o tome je već razgovarao s guvernerom Hrvatske narodne banke. 'Razgovarao sam s guvernerom o tome da imamo zajedničke timove za upravljanje javnim dugom, mislim da ćemo do kraja godine izaći sa nekim novim modelom. međutim nije jednostavno smanjiti samo tako', izjavio je Lalovac.
'Te agencije sa kvalitetnim ljudima sa refinanciranjem tamo gdje je to moguće, u razdobljima u kojima je moguće, ovo je jedno takvo razdoblje, kapital je prisutan i relativno financijski povoljan, učiniti da se rasteretimo', ističe Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Situacija je očito bezizlazna, jer činjenica je, a to ukazuju i sve brojke, da ni jedna Vlada od 2000. u izbornoj godini nije štedjela, već trošila.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook