Plenković najavio veći minimalac od siječnja te sindikatima poslao apel da ''razumno prepoznaju ponudu'' o koeficijentima

Premijer Andrej Plenković je na početku konstatirao kako su svi ministri na sjednici i rekao: ''Čestitam!''

Minimalna neto plaća za 2020. godinu iznosit će 3.250 kuna, odnosno u bruto iznosu 4.062,51 kunu, što je za 315,51 kunu ili za 8,3 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je u četvrtak usvojila hrvatska Vlada.

''Posebno je važna odluka o povećanju minimalne plaće. Minimalna plaća na početku ove Vlade bila je 2496 kuna neto, danas je ona 3000 kuna, a od 1. siječnja će minimalna plaća biti 3250 kuna neto'', rekao je premijer dodavši da se u njegovom mandatu minimalna plaća u Hrvatskoj povećala za nešto više od stotinu eura.

Iz Vlade također podsjećaju da je krajem ožujka ministar rada i mirovinskoga sustava osnovao stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, a preporuka toga tijela je bila minimalna bruto plaća u rasponu od 3.900 do 4.400 kuna.

Pročitajte i ovo opstanak koalicije ovisi o 150 mil. kuna Ministar Marić ne popušta: ''Ako smo čekali godinama, možemo i par mjeseci''

S obzirom da socijalni partneri na sastanku održanom početkom prošlog tjedna nisu postigli konsenzus oko mogućeg povećanja minimalne plaće, Vlada je, uvažavajući argumente oba socijalna partnera, ali i obrazloženu preporuku povjerenstva, predložila da minimalna plaća za 2020. godinu iznosi 4.062,51 kuna,

Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2020. godinu uvažavala se činjenica nastavljenih pozitivnih gospodarskih trendova tijekom 2019. godine kao i dobre prognoze za gospodarski rast u 2020. godini te se stoga očekuje i daljnji nominalni rast bruto plaća.

Vlada ujedno, kako je dodao, vodi računa i o poslodavcima u radno-intenzivnim djelatnostima, pa im omogućuje korištenje potpora male vrijednosti, do 200 tisuća eura, kao kompenzacijsku mjeru za povećanje minimalca, a najavio je i mjere za restrukturiranje proizvodnje i nabavu novih tehnologija.

Rebalans ovogodišnjeg i prijedlog proračuna za iduću godinu

Vlada je Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a u proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna.

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za 5 posto odnosno za 7 milijardi kuna u odnosu na ovu godinu, a u odnosu na rebalans veći za 8,3 milijarde kuna.

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.

No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Po njegovim riječima, prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.

S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme u idućoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.

Od PDV-a 55,9 milijardi kuna

Tako se od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 milijardi kuna, što je rast za 7,9 posto u odnosu na prvotni odnosno 3,5 posto u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu.

Od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 milijardi kuna, što je porast za 5,4 odnosno 2,3 posto.

Proračunski prihodi od poreza na dobit u idućoj su godini planirani s 9,3 milijarde kuna, što je 5,9 posto više nego u originalnom proračunu za 2019. odnosno 1,9 posto više u odnosu na rebalans.

Prihod od doprinosa bi iduće godine trebao rasti za 3,9 posto, na 25 milijardi kuna.

Prihod od pomoć bi u 2020. godini trebao iznositi 18,8 milijardi kuna, što je za 7,5 posto više u odnosu na originalni a 23,2 posto u odnosu na rebalans proračuna, a što se temelji na ubrzanju apsorpcije sredstava iz EU fondova.

Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i sl., u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 milijarde kuna, što je rast za 6,7 odnosno 2,6 posto.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, planirani u iznosu od milijardu kuna, rastu za 29,3 posto u odnosu na originalni proračun za ovu godinu odnosno za 3,2 posto u odnosu na rebalans proračuna.

Rastu rashodi za mirovine i plaće

Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, što je za pet posto ili sedam milijardi kuna više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 milijarde kuna.

"S ovim proračunom i odgovornom fiskalnom politikom svi smo na dobitku i svi smo dobitnici", ocijenio je Marić osvrćući se na proračunske stavke pojedinih proračunskih korisnika odnosno ministarstava.

Predstavljajući proračun prema ekonomskoj klasifikaciji, Marić je istaknuo kako se jedino stvarno povećanje vidi kod mirovina i plaća.

No, upozorio je da kod rashoda za zaposlene treba imati na umu metodološku uskladbu te primjenu preporuka Državnog ureda za reviziju.

Naime, u samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde kuna, ili za 21,7 posto, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

"To je metodološka, terminološka uskladba sukladno preporuci Državnog ureda za reviziju s obzirom da sastavni dio mase plaća koji se isplaćuje obuhvaća i plaće učitelja u osnovnim i srednjim školama. Dakle, nema veze s trenutnim događanjima nego s preporukom Državnog ureda za reviziju i taj segment je prebačen s konta rashodi za zaposlene na konto pomoći unutar opće države, koji se kanalizira prema lokalnoj samoupravi, a koja je s obzirom na decentralizirane funkcije nositelj osnovnog i srednjeg školstva", objašnjava Marić.

Pročitajte i ovo Što će reći HNS? Aladrović potvrdio da će proračun na Vladi biti u četvrtak: "Vidjet ćemo pozicije koalicijskih partnera"

Tako se masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 milijarde kuna sada prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rebalans proračuna.

Marić objašnjava kako je taj porast za plaće u skladu i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za "2+2+2 posto".

Ponovio je također kako je do sada osnovica povećana za 11,8 posto, a s povećanjem planiranim za 2020. će rasti za 18,3 posto.

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna, što je za 161,3 milijuna kuna više nego u originalnom odnosno za 790 ,2 milijuna kuna više nego u rebalansu proračuna.

Financijski su rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu.

Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. Pri tome je Marić izdvojio da je u tom iznosu i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Naknade građanima i kućanstvima iznose 48,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna više nego se planira rebalansom za ovu godinu. Od tog se iznosa najveći dio - 42,6 milijardi kuna, odnosi na mirovine. Izdvajanja za mirovine povećavaju se u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu za 2,5 milijardi kuna, odnosno za 1,7 milijardi kuna u odnosu na rebalans.

Ostali rashodi su planirani u iznosu od 7,3 milijarde kuna što je smanjenje za 1,1 odnosno 1,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,9 milijardi kuna.

Suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a

S obzirom na planirane prihode od 145 milijardi kuna te rashode od 147,3 milijarde kuna planirani je manjak državnog proračuna 2,15 milijardi kuna, što je 0,5 posto BDP-a.

Kod izvanproračunskih korisnika je planiran višak od 725 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, a kod lokalne se države predviđa manjak od 600 milijuna kuna.

Kada se sve to konsolidira i učine prilagodbe koje traži Eurostat, za iduću se godinu kod konsolidirane opće države po prvi put planira suficit od 0,2 posto BDP-a odnosno 629 milijuna kuna.

To je na tragu i našeg projekcijskog razdoblja fiskalne politike s početka mandata i na tragu pakta o stabilnosti i rastu, istaknuo je Marić.

Pročitajte i ovo IZLAZI LI HNS IZ VLADE? Ministar Horvat poručio da će se više o sudbini koalicije znati popodne na koalicijskom sastanku

Naglasio je i kako je "svrha svega" smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, a koji se smanjuje četiri puta brže od očekivanog.

Za ovu godinu planira se udjel javnog duga u BDP-u od 71,3 posto, 2020. bi trebao biti 68 posto, godinu poslije 65 posto, a 2022. godine 61,6 posto BDP-a, ističe Marić.

Hrvatska je po dinamici smanjenja udjela javnog duga u BDP-u u samom vrhu EU-a te na tragu zahtjeva iz Pakta o stabilnosti i rastu, kao i Vladinih projekcija s početka mandata, istaknuo je ministar financija.

Rebalans - Rashodi se smanjuju za 1,3 milijardu kuna

Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuuna.

"Zajedno smo napravili značajan napor i napredak da održimo kontinuitete fiskalne politike i vođenja javnih financija kao što je bilo do sada. A to je kontrola rashodne strane proračuna, odgovorno ponašanje prema novcu poreznih obveznika, sav višak prihoda se usmjerava u dodatno smanjivanje javnog duga, odnosno u nove krugove poreznog rasterećenja", kazao je Marić.

Naglasio je kako se rebalansom rashodi koji se financiraju iz općih izvora zadržavaju se na istoj razini od 111,5 milijardi kuna.

Pročitajte i ovo Što će reći HNS? Aladrović potvrdio da će proračun na Vladi biti u četvrtak: "Vidjet ćemo pozicije koalicijskih partnera"

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rasshode za zaposlene - 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine - 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku - 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) - 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopus - 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu - 122 milijuna kuna.

Najznačajnija smanjenja se pak odnose na uštede na kamatama - 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja - 151 milijun kuna.

Ključna poruka je da ukupna rashodna strana iz općih izvora se ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je Marić.

Devet zakonskih prijedloga

Vlada je u saborsku proceduru uputila i devet zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme, a koji bi stupili na snagu s početkom iduće godine. Iako je važećim odredbama Zakona o PDV-u predviđeno smanjenje opće stope tog poreza s početkom iduće godine s 25 na 24 posto, Vlada najnovijim izmjenama odustaje od tog smanjenja.

Zadržavanjem stope PDV-a na 25 posto državnoj blagajni će ostati između 1,7 i 1,8 milijardi kuna, čime će se namaknuti i novac za najavljeno povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za "2 + 2 + 2 posto" u idućoj godini, kao i za povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna.

Naime, računice koje je još ranije iznio ministar financija pokazale su da će najavljeno povećanje plaća državnih i javnih službenika i namještenika na godišnjoj razini stajati oko 1,1 do 1,2 milijarde kuna, a ukupni efekt najavljenog povećanje osobnog odbitka je oko 500 milijuna kuna. Kako je porez na dohodak prihod lokalnih jedinica, Marić je najavio kompenzacijske mjere.

Detaljniji pregled četvrtog kruga porezne reforme pogledajte u nastavku

U setu poreznih zakona i porezno rasterećenje mladih

U sustavu poreza na dohodak je, uz povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna, najavljeno i porezno rasterećenje rada mladih odnosno umanjenje obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života. Uz već spomenuto odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a, Vlada u sustavu PDV-a od početka iduće godine najavljuje sniženje stope tog poreza za ugostiteljstvo s 25 na 13 posto.

Planira se uz ostalo i olakšati poslovanje poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dobit bi se prag ostvarenih prihoda za plaćanje tog poreza po stopi od 12 posto podigao s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.

Uz te zakonske izmjene, u setu poreznih zakona su i izmjene u sustavu posebnih poreza na bezalkoholna pića te na motorna vozila, kao i izmjene zakona o trošarinama, o fiskalizaciji, o administrativnoj suradnji te Općeg poreznog zakona.

Pregled proračuna pogledajte u priloženoj prezentaciji

Promjene u obilježavanju blagdana i spomendana

Po hitnom postupku šalje se u Sabor prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Ukupan broj neradnih dana ostao bi isti.

Kao nove spomendane predlaže se:

 - 15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja,

- 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom,

- 25. lipnja – Dan neovisnosti,

- 23. kolovoza precizira kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.

- 30. kolovoza - Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu

- 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora,

Apel sindikatima

Na kraju otvorenog dijela sjednice Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na zahtjeve sindikata zaposlenih u prosvjeti uputivši im apel za rješavanjem situacija ali da moraju sagledati cijelu sliku.

''Pozivam predstavnike sinidikate i učitelje i nastavnike da razumno prepoznaju ponudu koja je Vlada stavila na stol, da će doći do povećanja većeg od šest posto u idućoj godini. Spremni smo intenzivno raditi na reviziji pravičnih koeficijenata'', rekao je premijer ponovivši usuglašenu vladinu odluku da sa sindikatima pregovaraju o ponudi o donošenju koeficijenata do 30. Lipnja, a ukoliko ureda do tada ne bude donesena, da se automatski poveća plaća za dva posto.(I.D. / Hina)