Vladin plan o priuštivom stanovanju mogao bi biti značajan korak ka reguliranju stanogradnje u državi, a cijene stanova mogle bi biti puno niže da stanove ne prodaju špekulanti, rečeno je u četvrtak tijekom sastanka premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima graditeljskog sektora.
Na sastanku s temom održivosti i konkurentnosti graditeljstva te priuštivog stanovanja, na kojem su bili prisutni brojni predstavnici hrvatskih građevinskih tvrtki i ostalih institucija, rečeno je i da domaćem građevinarstvu sada ide relativno dobro, ali da građevinari trebaju razmišljati i o godinama kada neće tako dobro poslovati. Sastanak, prvi u takvom formatu, organiziran je s namjerom da se adresira pitanje rasta cijena nekretnina i da se stvore preduvjeti za priuštivo stanovanje, osobito mladih.
Plenković je istaknuo da udio hrvatskog građevinarstva u BDP-u iznosi 7,7 posto, odnosno da građevinarstvo u BDP-u sudjeluje s oko 5,5 milijardi eura u BDP-u. Pritom zapošljava više od 150.000 radnika, a taj sektor ima i oko 22.000 poduzetnika. Kazao je i da u ovom trenutku u građevinarstvu nedostaje od 8000 do 9000 radnika te da je samo ove godine izdano 12.000 dozvola za rad u graditeljstvu. Isto tako, 27 posto djelatnika u hrvatskom građevinarstvu čine strani radnici.
Kao i ostatak gospodarstva i građevinski sektor u posljednjih nekoliko godina suočava se s nekoliko izazova, rekao je, navevši nedostatak radne snage, zatim rast troškova poslovanja, stagnaciju najvažnijih trgovinskih partnera te uobičajene teme održivosti i konkurentnosti. "Svi su ti izazovi ujedno i šanse i želimo ih adresirati zajednički na kvalitetan način", poručio je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada, što se tiče sredstava koja se plasiraju u građevinski sektor, do sada uložila 3,6 milijardi eura samo u obnovu Zagreba i Banovine.
Plenković je ustvrdio da je alarmantan podatak da je u Hrvatskoj prazno čak 600.000 stanova. Govoreći o Nacionalnom planu stambene politike, koji je Vlada usvojila prošli tjedan, Plenković je naveo je da je cilj povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja kroz poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko energetsku politiku. Spomenuo je i niz drugi mjera, poput povrata poreza za mlade, programa priuštivog najma te ubrzanu gradnju stanova APN-a u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.
"Cilj ove politike je da priuštivost i dostupnost stanovanja, unapređenje održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja kroz poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko energetsku politiku. Vidjeli ste da smo išli s povratom poreza za mlade, programom priuštivog najma, ubrzanom gradnjom stanova APN-a, suradnjom s jedinicama lokalne samouprave u izradi i kreiranju stambene politike tako će se kroz APN izgraditi 8.000 stambenih jedinica, a na potpomogutim područjima obnoviti 2.000 stambenih jedinica", zaključio je Plenković, dodavši da će se kroz program priuštivog najma aktivirati oko 9000 stambenih jedinica.
Cijene stanova od 2020. do 2024. skočile 48 posto
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić naglasio je da je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj od 2021. do 2024. godine porastao za 33 posto. Kazao je i da 68,1 posto hrvatskih poduzetnika u građevinarstvu posluje s dobitkom. Otkrio je da je rast prosječne neto plaće u tom sektoru od 2020. do 2024. godine iznosio 46,7 posto, no rasla je i cijena građevinskog materijala.
Isto tako, u odnosu na 2021. godinu prosječna cijena stana (bez POS-a) veća je za 47,9 posto u Zagrebu te 37,1 posto u ostatku države. Njegovo ministarstvo i Vlada, u budućem razdoblju planiraju povećati ponudu stanova na tržištu novom gradnjom, ali i aktivacijom praznih stanova.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić naglasio je da je sve manji udio nastanjenih stambenih prostora. Visoke stope vlasništva nad nekretninom, kazao je, često se postižu zaduživanjem, ali ne i u Hrvatskoj. Ukazao je i na činjenicu da u Hrvatskoj mladi ostaju bitno duže živjeti s roditeljima u odnosu na razvijenije države EU. Isto tako, rekao je Vujčić, u zadnje se dvije godine smanjuje udio stranaca u broju kupoprodaja, no istovremeno rastru i cijene nekretnina.
Naveo je da su cijene stambenih nekretnina lani rasle po stopi od deset posto, no i da broj kupoprodaja stagnira nakon pada u godinama pandemije covida. Smatra da bi pad kamatnih stopa mogao pojačati rast stambenih kredita.
Vujčić je kazao i da cijene povezane sa stanovanjem imaju mali doprinos u ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena. Vezano uz novine koje HNB uvodi od 1. srpnja ove godine, Vujčić je istaknuo da HNB ograničava kriterije kreditiranja potrošača pa će se uz ostalo 90 posto kredita moći osigurati nekretninom, a tražit će s i deset posto učešća za osiguranje nekretnina.
Cijena stana može biti dosta niža
Predsjednik Uprave građevinskog poduzeća Radnik Mirko Habijanec kazao je kako je Vladin projekt priuštivog stanovanja velik korak u reguliranju stanogradnje u Hrvatskoj.
"Danas imamo veliki nesrazmjer između praznih i novih stanova i njihovih stanova. Tu je jedan veliki nered, postavlja se pitanje što radi lokalna samouprava, kako ona planira razvoj", rekao je Habijanec.
Upitan mogu li cijene stanova biti niže, kazao je da one mogu biti niže dodavši, međutim, da se danas investiranjem u stanove nerijetko ne bave građevinska poduzeća, a da dobar dio kolača uzimaju trgovci, špekulanti i svi oni koji imaju viška novca. Takvi investitori samo gledaju zaradu, a ne gledaju niti jedan drugi sustav, dodao je.
"Cijena stanova može biti niža, i to dosta. Ako je cijena gradnje negdje između 1.500 i 1.900 eura, ne može onda cijena biti 4.000 eura po kvadratu. Uvijek je gradnja bila oko 70 ili 80 posto ukupne cijene", rekao je Habijanec.
Berislav Borovina iz splitske građevinske tvrtke Spegra smatra da cijene nekretnina mogu padati, no i on je ukazao na problem nelojalne konkurencije. Zadovoljan je sastankom s predstavnicima Vlade i nada se da će to postati uobičajena godišnja praksa, i izrazio je nadu da će se pronaći rješenje za mlade ljude koji si žele priuštiti stan, a danas to ne mogu zbog visokih cijena kvadrata.
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber kazala je da će, uz ostalo, i smirivanje inflatornih pritisaka te relaksiranje rasta cijena građevinskog materijala pripomoći priuštivosti stanovanja.
Uručene odluke i ugovori za projekte energetske obnove
Nakon sastanka, prijaviteljima projekata energetske obnove višestambenih zgrada, upraviteljima i predstavnicima suvlasnika uručeno je 25 odluka o financiranju te 67 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za ukupno 92 projekta energetske obnove.
Za te je projekte osigurano sufinanciranje bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 107,83 milijuna eura. Energetskom obnovom obnoviti će se čak 5826 kućanstava.
