Rastu porodiljne naknade, naknade za bebe, produžuje se očinski dopust. Vlada je predstavila mjere za demografsku obnovu Hrvatske. Planovi su veliki, ali brojke su trenutačno neumoljive. I sam ministar toga je svjestan. Detalje donosi Dnevnik Nove TV.
Podijelite
Vlada je predstavila demografske mjere. Osim za kobasice, bit će i za Dubai fritule - u šali će reći Matea, koja će od sljedeće godine za cijeli porodiljni imati punu plaću.
"Mislim da je to u redu s obzirom na to da je sve skupo, za djecu treba malo više novca da se sve to financira. Veliki je to vjetar u leđa svim majkama koje će zakačiti taj zakon", rekla je.
Cijelu godinu porodiljnog stiže puna plaća ako se radi o plaći do tri tisuće eura. Rast jednokratne naknade za rođenje djeteta skače na 618 eura. Produženje očinskog dopusta je na 20 dana. Uz savjete premijera Andreja Plenkovića: "Ne treba prebrzo - da malo ljudi vide. Nisu svi ovo gledali. Ministar Ivan Šipić predstavio je nove demografske mjere!"
"Krenuli smo prema putu koji je težak, zahtjevan, ali hrabar istovremeno. Jasna politička poruka Vlade je da je demografija prioritet i da ovim mjerama želimo zaustaviti negativne trendove", rekao je Šipić.
A te mjere još obuhvaćaju rast naknada za djecu s teškoćama, kao i za majke koje žele ostati kod kuće do treće godine djetetova života.
Povećavaju se i naknade za bolovanje djeteta ili komplikacije u trudnoći na 995 eura. Majke koje se žele vratiti na posao na pola radnog vremena prije nego što dijete napuni godinu dana primat će fiksnu naknadu, umjesto 400 - 971 euro.
Demografska slika Hrvatske trenutačno je jako loša. "Što znači da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. To na najplastičniji način odražava našu realnost", rekao je Plenković, a onda je počeo kao na satu geografije nabrajati tko sve ima lošiju stopu nataliteta od Hrvatske. "Malta 1,1, Litva 1,2, Španjolska 1,21, Švicarska 1,43, Norveška 1,41..."
Uz rađanje djece, ključan cilj je vratiti hrvatske isljenike i život u opustošena sela.
"U prvom redu - Dalmatinskoj zagori, Slavoniji, Banovini, da nisu sami. Dvadeset godina neke mjere nisu taknute, onda znamo koliko se crvena lampica upalila i koliko je stvar ozbiljna", rekao je Šipić.
Iseljenike pokušavaju vratiti i dalje uz program Biram Hrvatsku i oslobađanje od poreza. Ali za bolju infrastrukturu i više posla u manjim mjestima trebat će i suradnja lokalnih vlasti.
Tomislav je iz Slavonije otišao u Njemačku. Plaća i uvjeti rada puno su bolji, ali... "I Njemačka je u krizi, nije baš idealno kako to svi pričaju. I sutra, da mogu, ja bih se vratio kući. Najviše mi nedostaje moja država, moja obitelj, moj grad i nedostaje mi posao. Bavio sam se poljoprivredom, vratio bih se odmah samo kada bi se uvjeti malo poboljšali. Prije mjesec dana išao sam kući na svinjokolju i kada sam se morao vratiti - vraćao sam se u suzama zato što volim Hrvatsku i ne bih nikad otišao da nisam morao", rekao je Tomislav.
Njegov rodni grad Ilok sa sedam je pao na pet tisuća stanovnika. Mnogi su, kao i on, otišli trbuhom za kuhom. I nisu se vratili. Kao i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske.