Dosadašnji porez na kuće za odmor bit će zamijenjen porezom na nekretnine, a prema prijedlogu, on bi iznosio od 0,60 do 8,00 eura po metru četvornom, pri čemu jedinice lokalne samouprave same mogu određivati visinu tog poreza, kazala je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić na sjednici s koje je Vlada paket izmjena poreznih zakona poslala u Sabor na drugo čitanje.
U odnosu na prvo, dodana je odredba prema kojoj se porez neće plaćati na nekretnine koje domaćinu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje. Obveznikom poreza na nekretnine postaje i Republika Hrvatska, u skladu s propisanim kriterijima.
Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripalo bi prema ovom prijedlogu 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.
U odnosu na prvo čitanje promijenjeni su i prijedlozi raspona paušalnog poreza na dohodak tako da su predložene niže donje granice, pa sadašnji rasponi iznose za prvu zonu od 100 do 300, za drugu zonu 70 do 200, za treću zonu 30 do 150, za četvrtu i nultu 20 do 100 eura.
Povećanje osobnog odbitka
Kad je riječ o izmjenama poreza na dohodak, predloženo je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time povećava se i osobni odbitak za uzdržavane članove, kao i iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka.
Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, a smanjuju se i maksimalna visina niže i više stope s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka.
Što se tiče poticanja povratka iseljenika, predložena je mjera oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaća u razdoblju od pet godina za sve porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Oslobođenje bi se primjenjivalo od prvog siječnja, nakon godine u kojoj su ispunjeni uvjeti, i to kroz godišnji obračun poreza na dohodak. Povrat poreza provodit će se bez podnošenja posebnog zahtjeva.
Ostaju stečena prava
Kod poreza na dodanu vrijednost podiže se prag za ulazak u sustav poreza s 40.000 na 60.000 eura.
Što se tiče izmjena zakona o doprinosima, u odnosu na prvo čitanje redefinirana je postojeća olakšica za prvo zapošljavanje. Novu redefiniranu olakšicu mogu koristiti poslodavci za sve osobe, uključujući i mlade koje se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme. Vlada pritom naglašava da upisani staž neće biti zapreka za korištenje te olakšice, kao i da se nijedno stečeno pravo neće smanjiti niti oduzeti.
Prijedlogom zakona je predviđeno prijelazno razdoblje, što znači da će svi oni koji su počeli koristiti olakšicu za mlade moći koristiti je do isteka zakonskog razdoblja od pet godina.
Svi poslodavci koji nakon korištenja olakšica imaju obvezu obračuna i plaćanja doprinosa, iznose plaćenih doprinosa iskazuju kao priznate troškove poslovanja, dakle kao porezno priznate rashode i umanjuju osnovicu za plaćanje poreza.
Ostaje i dalje mjera umanjenja godišnjeg poreza na dohodak kod nesamostalnog rada fizičkim osobama, i to do 25. godine života za 100 posto iznosa razmjernog dijela porezne obveze, a od 26. do 30. godine života umanjuje se za 50 posto.
Vlada smatra da je olakšica za sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme ključna za uključivanje mladih na tržište rada, a veže se za zadržavanje mjere povrata poreza po godišnjem obračunu poreza na dohodak za mlade do 30 godina.
Te su mjere povezane s nizom drugih, prije svega nacionalnim planom stambene politike i prioritetom priuštivog stanovanja, u kojem su također osmišljene dodatne mjere, istaknula je državna tajnica, a premijer Andrej Plenković rekao je da Vlada želi većim plaćama jačati kreditnu sposobnost mladih kako bi mogli biti u poziciji da rješavaju svoje stambeno pitanje, bilo najmom ili kupnjom prve nekretnine: "To je cijeli smisao cjelovitosti ovih mjera, porezne reforme i nacionalnog plana stambene politike."
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
