'Predlažemo Saboru da odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja ministru Barišiću'

11:15 - Vlada je prihvatila odluku o osnivanju posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti pri Uredu predsjednika Vlade.

Pročitajte i ovo Odobrit će mu je Beroš se ne vraća u bolnicu i želi primati plaću od oko 4.000 eura: Zatražio aktivaciju mjere 6+6 poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."

Povjerenstvo čine predsjednik i deset članova, koje imenuje predsjednik Vlade, rekao je Barišić. Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Prema Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, zadaće su Povjerenstva izraditi akcijski plan provedbe Strategije u dvogodišnjem razdoblju, koordinirati dionike u njezinoj provedbi i pratiti provedbu. ovjerenstvo podnosi godišnjih izvještaja o provedbi Strategije Vladi i svake dvije godine Hrvatskom saboru, izvijestio je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić.

Povjerenstvo će, ako to budu zahtijevale okolnosti, predlagati dorađivanje ili izmjenu Strategije, te ustrojiti ekspertnu radnu skupinu za provođenje kurikulame reforme (ERS). Također, zaduženo je za predlaganje izmjena propisa ako je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva Strategije, te za definiratnje postupake analize pokazatelja njezine provedbe i pokazatelje učinkovitosti provedbe ciljeva cjeloživotnog učenja radi upravljanja financiranjem. To povjerenstvi pri uredu predsjednika Vlade može osnovati i radnu skupinu radi izrade prijedloga u vezi sa znanstvenim i stručnim izdavaštvom.

Povjerenstvo će osigurati i kvalitetno informiranje javnosti o ciljevima i provedbi Strategije, te odgoju, obrazovanju i istraživanju općenito; organizirati javne rasprave o ostvarivanju Strategije i dr.

O svom radu pisanim putem izvješćuje Vladu najmanje jedanput godišnje; sredstva za njegov rad osiguravaju se u državnom proračunu RH.

Današnjom odlukom prestaje važiti odluka o osnivanju posebnoga povjerenstva iz 2014. godine.
 

10:52 - U Vladi je prihvaćeno očitovanje kojim se Saboru predlaže da odbije donijeti odluku o iskazivanju povjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću, koje je zatražilo 45 saborskih zastupnika SDP-a, HNS-a i HSU-a, nakon što je krajem prošle godine Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ocijenio kako je prijava četvorice znanstvenika protiv ministra Barišića za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora djelomično opravdana.

"Temeljito smo proučili dostavljeni prijedlog, te u očitovanju iznosimo argumente i činjenice koje, po našem mišljenju, odbacuju sve prijedloge koji su neosnovani i neutemeljeni, te predlažemo Saboru da odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja. O tome će biti i rasprave u Saboru, pa ćemo detaljno obrazložiti argumente", rekao je Plenković.

10:46 - Prijedlogom uredbe o Tarifi upravnih pristojbi ukida se pristojba od 20 kuna, odnosno pristojba za sve akte za poretanje postupaka, koje su do sada koštale 20 kuna. Pristojbe koje su donosile prihod državnom proračunu smanjuju se za 30 i više posto. Naprimjer, pristojbe za kategorizaciju nautičkog turizma koje su koštale 1500, sada će se plaćati 1050 kuna. A pristojbe za građane, naprimjer za putne isprave, prometne dozvole i slično, umanjuju se također za 30 posto.

10:31 - Ministar financije prilikom izlaganja Prijedloga strategije upravljanja javnim dugom istaknuo kako je prvi puta u našoj recentnoj prošlosti zabilježeno smanjivanje javnog duga. ''Za 2018. godinu javni dug planiran na 78,6 posto BDP-a, a 2019. godine 75,3 posto", rekao je ministar Marić. On je javni dug označio kao jednom od najvećih ranjivosti. U programu Vlade cilj je da se u četiri godine smanji udio javnog duga u BDP-u za 10 posto.

10:20 - Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednjih 100 dana Vlade, podsjetivši na ono što je on kao premijer i cijela Vlada činila posljednjih 100 dana.

Rekao je kako je u medijima čitao da je sada završio medeni mjesec Vlade, ali, kaže ako je ovo bio medeni mjesec, mislim da se mnogi ne bi htjeli ženiti. "Čitam po medijima da završava naš medeni mjesec. Ako je ovo medeni mjesec, nisam siguran da bi se mnogi rado išli ženiti kakav smo tretman imali, koliko je pitanja bilo na dnevnom redu i sa koliko angažmana smo krenuli u ostvarivanje bitnih zadaća koje su prije svega fokusirane na gospodarstvo, na društvenu solidarnost, na pravnu sigurnost i iznad svega ono što je ključ i poruka naše Vlade - politička stabilnost u zemlji, kultura dijaloga, smanjenje podjela i to je onaj stil, onaj smjer kojim će ova Vlada davati ton političkom radu i životu Hrvatske", izjavio je Plenković na početku sjednice.

Izvijestio je i o nedavnom posjetu Izraelu. ''Vrlo sadržajni razgvori u okviru mira bliskoistočnog procesa, razvoju političkih i gospodarskih odnosa. Cijeni se dobpirnos hratske prilikom gašnje požara. Učvrstili smo odnose s Izarelom'', rekao je Plenković te izrazio sućut obiteljima žrtava i trajnu predanu zadaću da se takvi zločini protiv čovječanstva višpe ne dogode.

''Treba nam društvo tolerancije, moramo se boriti protiv antisemitizma", rekao je Plenković.

Ministar financija Zdravko Marić predstavlja Prijedlog strategije upravljanja javnim dugom.

9:05 - Na dnevnom će se redu sjednice Vlade, uz ostalo, naći i prijedlog strategije upravljanja javnim dugom do 2019. godine, ali i očitovanje na prijedlog za pokretanje pitanje povjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću. Vlada Andreja Plenkovića izglasana je u Hrvatskom saboru 19. listopada prošle godine, a prvu je sjednicu održala 27. listopada 2016. O svojih prvih 100 dana na vlasti raspravljat će na 18. sjednici.

Jedan od glavnih ekonomskih ciljeva ove Vlade je smanjivanje javnog duga, a na sjednici bi trebalo biti jasnije kako će ministar financija upravljati njime u slijedeće tri godine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) krajem rujna prošle godine javni je dug Hrvatske iznosio 289,1 milijarde kuna, odnosno od kraja 2015. smanjen je za 467,4 milijuna kuna. Tako je i njegov udio u BDP-u smanjen s 86,7 posto krajem 2015. na oko 85 posto krajem rujna lani, što je prvi put nakon osam godina kontinuiranog rasta da je zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u.

Ministar financija Zdravko Marić više je puta najavljivao kako bi ove godine taj udio trebao pasti i ispod 85 posto BDP-a, a najavljujući donošenje Strategije upravljanja javnim dugom od 2017. do 2019. kazao je da će u njoj jasno i transparentno biti nabrojane sve hrvatske obveze i njihova dospijeća te osnovne smjernice koji su rizici i načini na koje će se aktivno upravljati dugom.

Samo u ovoj godini državi na naplatu dospijeva 30-tak milijardi kuna starog duga, a dodaju li se tome obveze izvanproračunskih korisnika, prvenstveno cestarskih tvrtki, u 2017. će biti potrebno otplatiti i refinancirati preko 40 milijardi kuna duga. Sa zaduženjem država će, prema najavi ministra financija, započeti već u prvom tromjesečju.

Na sjednici na kojoj će izvijestiti o svom radu u prvih 100 dana Vlada će se očitovati i o prvom prijedlogu oporbe za pokretanje pitanje povjerenja jednom od ministara, onom za resor znanosti i obrazovanja, Pavi Barišiću. Prijedlog je u saborsku proceduru prošlog četvrtka uputilo 45 zastupnika SDP-a, HNS-a i HSU-a, a nakon što je krajem prošle godine Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ocijenio kako je prijava četvorice znanstvenika protiv ministra Barišića za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora djelomično opravdana.

Premijer Plenković je, pak, u nekoliko navrata u javnosti govorio da ministar Barišiću uživa njegovo povjerenje te da je pitanje pogreške prenapuhano u slučaj plagiranja. (Hina)