Milanović: Niz projekata je pred vratima, u predvorju

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, premijer je čestitao ministru uprave Arsenu Bauku na tome što je sredio biračke popise jer, kako je rekao, inače bi izlaznost na nedjeljnim izborima zastupnika u Europski parlament bila 15, a ne 20 posto.

Pročitajte i ovo Sjednica Vlade Plenković objasnio zašto Milanović nije bio pozvan na samit o Ukrajini: "To je apsurdan vapaj. Da nije smiješno, bilo bi tragično" Uštede u proračunu Vlada predstavila rebalans proračuna: Pogledajte gdje se najviše trošilo, a gdje uštedjelo

Radom i rezultatima, a ne poziranjem, trebamo uvjeriti građane da zaslužujemo njihovo povjerenje, rekao je premijer te naglasio da su u procesu realizacije brojni projekti, a prepreka u Hrvatskoj, dodao je, ima kao i u svakoj zapadnoj državi. 'Ni više, ni manje, a bit će ih sve manje', ustvrdio je.

Naveo je pritom kako je niz projekata 'doslovno pred vratima, u predvorju' - od Vukovara, Slavonije, Kupara, Dubrovnika, Pelješkog mosta za koji je premijer rekao da će se isto raditi kad Hrvatska dobije novac iz EU.

>> Lokalni izbori 19. svibnja, od 18.travnja prestaju mandati lokalnih vijećnika i zastupnika

Izdvojio je i željezničku prugu Botovo-Rijeka, naglasivši da je riječ o investiciji od nekoliko milijardi eura, Plomin, energetske projekte, hotelsko poduzeće Brijuni te naglasio da je riječ o 'stvarima pred čijom realizacijom praktički ne bi više trebalo stajati ništa'.

'Rezultati će se vidjeti, a onda će i ljudi valjda to prihvatiti', zaključio je Milanović.

Usvojen ekonomski program

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić pojasnio je da se Ekonomskim programom Hrvatska uključuje u Europski semestar, što je instrument koordinacije ekonomskih politika država članica EU i ekonomske politike EU usmjerene na ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.

Ekonomski program sastoji se od konvergencijskog programa s makroekonomskim i fiskalnim okvirom i nacionalnog programa reformi koji definira kratkoročne i dugoročne reformske mjere.

U njemu nismo odstupili od dosadašnjih smjernica makroekonomske i fiskalne politike, što znači da je projicirani rast BDP-a za ovu godinu 0,7 posto, a očekujemo ubrzanje rasta idućih godina, na 2,4 posto u 2014., te na 3,5 posto u 2015. i 2016. godini, rekao je Grčić.

Zaposlenost će u 2013. nastaviti padati, ali bi iduće godine s gospodarskim rastom trebalo doći do zaokreta trenda i rasta zaposlenosti. Tome u prilog govore i podaci da unatoč procesu restrukturiranja gospodarstva, uslijed čega raste broj nezaposlenih, u prva tri mjeseca ove godine ipak imamo preko 30 posto više novog zapošljavanja nego lani, kaže Grčić.

U programu se također planira da će inflacija u 2013. iznositi 3,2 posto, a potom će usporiti na 2,3 posto u 2014., te 2 posto u 2015. i 2016. godini.

Deficit proračuna opće države trebao bi se kontinuirano smanjivati, s 3,6 posto BDP-a u ovoj godini na 3,4 posto u 2014., te na 3,1 posto u 2015. i 2,6 posto u 2016. To nam mora biti imperativ i na tome će Europska komisija sigurno inzistirati nakon našeg ulaska u EU, smatra Grčić.

Jedan od ključnih ciljeva je zaustavljanje rasta javnog duga kako ne bi prešao 60 posto BDP-a. Stoga se planira da dug sa sadašnjih 56,2 posto u iduće dvije godine poraste na 57,5 posto, da bi se 2016. smanjio na 57 posto.

Svi ciljevi EU-ove ekonomske politike izrazito su aktualni i kod nas, a vezani su za zapošljavanje, ulaganje u istraživanje i razvoj, klimatske promjene, obrazovanje i smanjenje siromaštva. Primjerice, stopa zaposlenosti u Hrvatskoj trenutno iznosi svega 57 posto, a cilj naveden u strategiji Europa 2020. je 75 posto. Za Hrvatsku je to pitanje ključni uvjet razvoja, napomenuo je Grčić.

Premijer Zoran Milanović rekao je da Ekonomski program osigurava komunikaciju s Europskom komisijom u cilju izbjegavanja ekstremnog proračunskog deficita. Europska komisija jako je rigorozna u tim stvarima, upozorio je Milanović dodavši kako to nije ni bilo među temama u pregovorima o ulasku u EU.

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić naglasila je kako je s izradom Ekonomskog programa Hrvatska prvi put pozvana da sudjeluje u nečemu što će postati njezinom obvezom kada postane članicom EU.

Bilo bi korisno da iz tog dokumenta, kao i ostalih koji se odnose na hrvatsku ekonomsku strategiju, počnemo stvarati mozaik u skladu s kojim ćemo dizajnirati naše politike, dodala je Pusić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook