Govoreći na početku sjednice tijekom uvodnog dijela u kojem se uobičajeno osvrće na zbivanja tijekom prošloga tjedna te aktualne događaje, premijer Andrej Plenković zahvalio je ministrima i ministricama na sudjelovanju u Aktualnom prijepodnevu dan ranije u Saboru, koji je započeo jesensko zasjedanje.
Podsjetio je i na sastanak koji je imao s potpredsjednikom Europske komisije (EK) za gospodarstvo Valdisom Dombrovskisom vezano za uvođenje eura i sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura te je istaknuo: "Imamo podršku EK sukladno našoj strategiji".
''Na dobrom smo putu da ostvarimo strateški cilj'', kazao je Plenković dodavši da ''unatoč krizi zbog pandemije i zahvaljujući izvrsnoj pripremi te odgovornom upravljanju javnim financijama imamo svojevrsni kredit kod svih onih koji nas nadziru''.
Pročitajte i ovo
"Krenuo je i Popis stanovništva, prva faza ide jako dobro. Dosad se samopopisalo 300.000 sugrađana, što je jako dobar odaziv", ustvrdio je predsjednik Vlade i naglasio da idemo ukorak s globalnim trendom digitalizacije, kao i da će popisivači, čiji posao na terenu slijedi u drugom dijelu Popisa, koji slijedi za desetak dana, imati COVID potvrde.
Komentirao je i aktualnu epidemiološku situaciju: ''Vidimo porast slučajeva zaraze. Došli smo na 52 posto odraslih cijepljenih najmanje jednom dozom. Vidimo da i dalje više od 80 posto novozaraženih nije cijepljeno, kao i da je 93 posto svih preminulih starijih od 60 godina. Cjepiva ima dovoljno, napravili smo sve, sada taj dodatni napor trebaju napraviti sugrađani.''
“Pozivam zdravstvene djelatnike da se cijepe, a ujedno im zahvaljujem na naporima u ovoj epidemiji i svemu što su napravili tijekom proteklih 18 mjeseci”, poručio je Plenković.
Beroš: Pozivam građane da u jesenskom roku polože ispit odgovornosti prema vlastitom zdravlju
Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je korištenje COVID potvrda u zdravstvenim ustanovama, koje će omogućiti sigurnost, podsjetio je Plenković i pozvao zdravstvene djelatnike da se cijepe. Domovi za starije su sljedeći korak kao zaštita najranjivijih skupina.
Pročitajte i ovo
''U Hrvatskoj se nastavlja porast broja oboljelih i hospitaliziranih. Oboljeli dijele dijagnozu i činjenicu da većina nije cijepljena. U tjedan dana više od 420 osoba, a to je osam punih autobusa, moralo je ostati na bolničkom liječenju. Hospitalizacija se u velikom broju slučajeva mogla izbjeći. Odluku o cijepljenju treba prepustiti struci, a to znaju zemlje koje imaju visoku procijepljenost i ukidaju mjere - Englezi, Danci... Hrvatska može i zna bolje. Pozivam građane da u ovom jesenskom roku polože ispit odgovornosti prema vlastitom zdravlju i da se cijepe'', apelirao je ministar zdravstva.
“Broj preminulih od korone u svijetu je premašio četiri milijuna. 77,4 posto hospitaliziranih nije bilo cijepljeno. Do 13. rujna najviše novoobljelih bilo je iz dobne skupine od 30 do 39 godina, a posljednja dva dana raste broj novooboljelih u skupini od 10 do 19 godina te je izjednačen s brojem oboljelih u skupini iznad 30 godina. Djeca su najčešće asimptomatski nosioci virusa, pa osobito pozivam nastavno osoblje da se odluči na cijepljenje'', istaknuo je Beroš.
Pohvalio se napretkom cijepljenja među zdravstvenim osobljem, podsjetivši na pismo koje im je slao i u kojem je ukazao na njihovu odgovornost: ''Naša je obaveza osigurati optimalno funkcioniranje zdravstvenog sustava. Sagledali smo sve elemente za uvođenje potvrda, želim zahvaliti svim sudionicima, liječničkim komorama, sindikatima i ravnateljima. Odlučili smo se za najsigurniji put koji će omogućiti najbolju zaštitu''.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Podsjetio je i na sastanak s gradonačelnikom Zagreba te je dodao: "Obavljamo pripreme za proizvodnju zmijskog protuotrova u Imunološkom zavodu".
Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade te prvi čovjek Stožera za civilnu zaštitu Davor Božinović podsjetio je da je, što se tiče okupljanja, dopušteno održavanje sajmova i drugih gospodarskih i turističkih događanja te u zatvorenim prostorima uz uvjet posjedovanja COVID potvrde. Što se tiče granica, državljanima trećih zemalja koji u Hrvatsku dolaze iz turističkih razloga, a imaju rezerviran smještaj, bit će odobren ulazak uz negativan PCR test ne stariji od 72 sata.
''Potpuno su neprihvatljivi ovi cirkusi koji se rade pred školama, od Krapinskih Toplica ili pak ovo šarlatanstvo gradonačelnika Sinja o tome da djeca u sinjskim školama ne trebaju nositi maske, što je preporuka epidemiologa i struke. Ne samo da su ravnatelji škola u Sinju to odbili nego će i stožer na razini Splitsko-dalmatinske županije djelovati. Moramo se usprotiviti takvim pojavama koje ne dolaze u obzir u školama, remete normalno funkcioniranje školskih institucija, drugu djecu, druge roditelje. To nije uređena i odgovorna Hrvatska kakvu želimo. Apeliram na sve koje imaju drugačije stavove da se suzdrže od takvih aktivnosti, a ohrabrujem i ravnatelje i molim ministra Božinovića da se osigura neometani rad svih škola, dolazak roditelja i djece, kakav je primjeren dosad. COVID nije izmišljen, tu je, radi štetu nama, našim sugrađanima i drugima diljem svijeta, protiv njega se moramo štititi'', poručio je Plenković.
Horvat: Vanđelić i ja se ne svađamo, mi se koncepcijski razlikujemo
Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved istaknuo je da je prošloga tjedna upoznao predstavnike lokalnih vlasti o novim modelima obnove, a iznio je i brojke o obnovi: "Obnovljeno je 435 kuća, a u tijeku su radovi na 135 kuća. Za 288 kuća je ugovorena konstrukcijska obnova. Projektna dokumentacija za tipske kuće dogovorena je za 288 kuća. Za 737 stanova u gradnji višestambenih zgrada dobiveno je 89 ponuda, a proces ishođenja dokumentacije će biti gotov do kraja rujna. Uklonjeno je 346 objekata, najviše kuća, a 19 objekata je u postupku rušenja.
O obnovi i dugo čekanim izmjenama i dopunama Zakona uoči sjednice Vlade govorio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat, koji je istaknuo da se one neće ticati samo metodologije pristupa obnovi u Zagrebu i na Baniji: 'Iskustvo koje smo stekli bitno je transformirati u izmjene i dopune Zakona, model je izrađen, moramo ga međuresorno uskladiti, bit će potom u javnoj raspravi, a siguran sam da će nakon Vlade i rasprave u Saboru biti vrlo brzo usvojen''.
Kod obnove postoji osam ključnih problema, od kojih je njih četiri u ovom trenutku nerješivo, istaknuo je Horvat i pojasnio: ''Nemamo vremena da bismo u potpunosti uredili imovinsko-pravne odnose i legalizaciju''.
Uvode se i europski pragovi javne nabave: ''Jasno je propisano do koje mjere se ponašamo prema propisanim pravilima EK-a, a do koje mjere možemo neke stvari određivati sami. Prag nabave o 200.000 kuna dižemo na otprilike milijun kuna s PDV-om, a od 500.000 kuna dižemo na otprilike 39 milijuna kuna. Siguran sam da ćemo time smanjiti broj postupaka javne nabave. Rokovi i žalbeni postupci trajat će kraće. Neće u procesu više biti Državne komisije za kontrolu javne nabave, sami ćemo definirati koje će to biti tijelo. Javna nabava će biti propulzivnija''.
Govoreći o obnovi i privatnog i javnog, pojasnio je da u segmentu privatnog tehničko-financijska kontrola ostaje u modalitetu kakav je i dosad bio: ''U segmentu javnog, nakon ovlaštenog projektanta, dat ćemo priliku osnivaču ili vlasniku da tehničko-financijsku kontrolu ugovara sam''.
Međutim, kada je riječ o omjeru financiranja obnove, tu i dalje nema konkretnog dogovora: ''Razgovori i pregovori traju. Svjesni smo gradske likvidnosti i zaduženosti Grada Zagreba. Ako i nametnemo povećanu participaciju na sam Grad, može nam se dogoditi da ne može osigurati likvidna sredstva da bi sudjelovao u obnovi''.
''Koncepijski se razlikujemo, ali mi se ne svađamo, odgovorno to tvrdim'', kazao je Horvat odgovarajući na pitanja novinara o nedostatku komunikacije između njega i čelnog čovjeka Fonda za obnovu Damira Vanđelića.
Odluke na Vladi: Isplata razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad u zdravstvu i dodatne količine remdesivira
Vlada je radi rješavanja i okončanja sudskih postupaka te generiranja novih tužbi donijela odluku o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Odluka se odnosi na isplatu razlike za prekovremene sate ostvarene u razdoblju prije zaključivanja Dodatka III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a omogućit će isplatu razlike iznosa prekovremenih sati u slučaju kada tužba nije podnesena, isplatu u slučaju kada je tužbom pokrenut spor radi isplate razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad te isplatu po pravomoćnim sudskim odlukama.
Novac je osiguran u proračunu za ovu godinu te projekcijama za 2022. i 2023. godinu u iznosu od 200 milijuna kuna, dok će se preostali iznos do 775 milijuna kuna osigurati najkasnije do 31. prosinca iduće godine, a sukladno fiskalnim mogućnostima državnog proračuna, navodi se u Odluci.
Na sjednici je usvojen i zaključak o potpisivanju ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik, a procijenjena dvomjesečna potreba za lijekom je 5.000 doza, za što je osigurano nešto manje od 13,8 milijuna kuna s PDV-om u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
''Remdesivir je jedini antivirusni lijek koji je Europska komisija, na prijedlog Europske agencije za lijekove, registrirala za liječenje bolesti COVID-19 u odraslih i adolescenata s upalom pluća kojima je potrebna terapija kisikom, a zbog trenutne epidemiološke situacije i porasta broja oboljelih s težom kliničkom slikom, iskazana je potreba za dodatnim količinama lijeka'', objasnio je Beroš.
Vlada je usvojila i Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji uključuje i izmjenu 46 zakona i 72 podzakonska akta, a koja se planira provesti najkasnije do 15. srpnja iduće godine.
