Vlada 11,3 milijarde kuna za brodogradnju želi prenijeti u javni dug

Vlada čini sve za opstanak hrvatskih brodogradilišta, a najave 'revolucionarnih mjera' koje se mogu čuti u javnosti, škveranima ne bi osigurale radna mjesta, poručila je premijerka Jadranka Kosor.

Neprihvatljivo je da danas, u zadnjim metrima za završetak pregovora i zatvaranje poglavlja 8. (Tržišno natjecanje), ima onih 'koji potpuno neprihvatljivo dezinformiraju javnost govoreći da će poduzeti ovo ili ono, najavljujući doslovce revolucionarne mjere', kazala je.

'To ne dolazi u obzir i to treba reći otvoreno, pogotovo ljudima koji rade u škevrovima. To ništa ne bi promijenilo, ne bi osiguralo ni radna mjesta, ni bolje sutra za ljude koji su tamo zaposleni', istaknula je premijerka poručujući da Vlada predloženim zakonom pokazuje da se čini sve što je moguće kako bi brodogradilišta opstala i mogla raditi. Jasno je vidljivo da je sadašnji sustav dalje neodrživ i da taj teret definitivno ne može biti naslonjen na leđa poreznih obveznika, kazala je.

Pročitajte i ovo siguran u većinu Plenković komentirao potez SDP-a, ali i mogućnost povratka Vilija Beroša u Sabor: Milanovića nazvao plagijatorom poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."

Predloženi zakon obuhvaća tri osnovna postupanja - preuzimanje u javni dug obveza koje mogu nastati slijedom programa restrukturiranja i temeljem državnih jamstava, tretman poreznog duga nakon završetka privatizacije te imovinsko-prave odnose, objasnio je ministar gospodarstva Đuro Popijač.

Zakon predviđa da se, u svrhu provedbe postupka restrukturiranja brodogradilišta, kreditne obveze osigurane državnim jamstvima prenose u javni dug Republike Hrvatske, u visini utvrđenoj programom restrukturiranja svakog brodogradilišta. Prema trenutnom stanju potencijalni iznos koji bi tako (činidbena i avansna jamastva) mogao biti prenijet u javni dug iznosi 11,3 milijarde kuna.

Točan iznos ovisi o programima restrukturiranja, statusu avansnih jamstava te dovršetku privatizacije. Konačno definiranje svih obveza uslijedit će činom završetka privatizacije i potpisivanje ugovora o prijenosu dionica s budućim vlasnikom.

Nakon provedbe postupka definiranih programima restrukturiranja i preuzimanja u javni dug, brodogradilišta će u datom trenutku iskazati dobit, koja je u svojoj naravi fiktivna, jer nije rezultat redovne poslovne aktivnosti, pa predloženi zakon predviđa da se iskazani porezni dug i javna davanja prebiju s poreznim gubitkom brodogradilišta iz prethodnih razdoblja, a preostali dug otpiše, kazao je Popijač.

Dio imovinsko-pravnih odnosa reguliran je sporazumima kojima je prijebojem riješeno pitanja prava i obveza na nekretninama koje su bila vlasništvo brodogradilišta, a na koje je nakon pretvorbe proširena granica pomorskog dobra. Riječ je o iznosu od ukupno 8,1 milijardu kuna.

'Ovime se zaokružuje proces započet još 2001. i potvrđuje čvrsto opredjeljenje Vlade za zaključivanje pregovora uz očuvanje hrvatskih brodogradilišta', naglasio je i Popijač.

Ministrica financija Martina Dalić ocijenila je kako se predloženim zakonom, iako proces privatizacije brodogradilišta otvara potencijalnu mogućnost unošenja u javni dug 11,3 milijardi kuna, čini presudan korak kako bi se brodogradilišta postavila na noge i omogućilo im se poslovanje sukladno tržišnim uvjetima.

Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu, a Kosor je naglasila kako je u 2010. završena s deficitom proračuna koji je bio za 0,3 postotna boda, odnosno za oko milijardu kunu manji od plana.

Prema vladinim dokumentima, ukupni manjak konsolidirane opće države ostvaren je u iznosu od 14,5 milijardi kuna ili na razini od 4,3 posto BDP-a. Pritom je deficit državnog proračuna bio nešto manji od 14 milijardi kuna, izvanproračunskih korisnika 457,2 milijuna kuna, a lokalne jedinice godinu su završile s manjkom od 32 milijuna kuna. (Hina)