Tri tjedna bojkota donijela su višemilijunski manjak u blagajnama, pa je tako i državna ostala bez barem 25 milijuna od PDV-a. Te rezultate ministar gospodarstva Ante Šušnjar nije htio komentirati.
Na tu temu imao je što reći premijer Andrej Plenković. I na samo za trgovinu, već i građevinu, turizam, banke.
"Onda je red da se svi ponašaju umjereno, onda je ta poruka umjerenosti u krizi najvažnija, da bi svi oni jako dobro funkcionirali, jako bi dobro profitirali, a sve se to može umjerenije na koristi svih. Meni je bitno da onaj tko ima najmanje, živi pristojno, a da postupno svi imamo sve više", rekao je premijer.
Samo ako novac u gospodarstvu cirkulira, jer posljedice bojkota mogli bismo osjetiti svi na svojim računima. Ipak, dok se promotori bojkota hvale rezultatima, struka ističe nije neuobičajeno da je manja osobna potrošnja u ovo doba godine.
"Unatoč velikoj euforiji koja vlada da je bojkot napravio dramatične učinke na pad potrošnje, to se u stvarnosti nije dogodilo, on je imao male efekte, ali budimo realni govorimo o siječnju i veljači i inače tada indeks prometa trgovine na malo je u izvornom obliku tipično na najnižoj razini", rekla je ekonomska stručnjakinja Marijana Ivanov.
Bojkot i pad osobne potrošnje mogu se odraziti na BDP.
"Nismo na nikakvom riziku recesije daleko smo od tih scenarija jer ono što ne povuče osobna potrošnja povući će investicije, a efekti na usporavanje rasta BDP-a bi se javili kad bi se potrošnja kućanstava zaista drastično smanjila tijekom nekoliko mjeseci ili cijele godine", rekla je Ivanov.
"Nešto s placa moraš kupiti, porulik je 5 eura, prokulica je 4, uzima se sve pomalo, šta možemo, živi se", rekla je Ana.
"Neke stvari su u redu, neke su malo više, ali za domaće ću uvijek dati i više", kaže Silvija.
Na duži rok, bojkot bi mogao napraviti problem i onima koji bojkotiraju, zaposlenima, kako u javnom, tako i privatnom sektoru.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
