Što nakon rasprave o genocidu: Presuda je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu

Suci Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu u utorak će se, nakon završetka glavne rasprave po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid i srbijanske protutužbe, povući na vijećanje koje se odvija u tajnosti i u pet faza.

Pročitajte i ovo Hrvatski odvjetnici Haag: 'Bilo bi tragično da konvencija o genocidu postane povijesni spomenik' Tužbe za genocid Pusić: Političari se ne trebaju baviti izjavama na ICJ-u

Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Ukoliko jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice. S iznošenjem završne riječi u raspravi koja je počela 3. ožujka hrvatski zastupnici počet će u 10 sati, a live tekstualni prijenos možete pratiti na dnevnik.hr-u.

Prosječno vijećanje sudaca traje tri do šest mjeseci, no kod kompliciranijih slučajeva protegne se i na godinu dana. U slučaju tužbe BiH protiv Srbije za genocid vijećanje je trajalo oko deset mjeseci.

Nakon završetka glavne rasprave svaki od 17 sudaca prvo će sam proučiti argumente Hrvatske i Srbije. Poslije će se prvi put sastati kako bi razmijenili stajališta o predmetu. Predsjednik suda tada u pisanoj formi članovima suda daje popis pitanja o kojima, po njemu, treba presuditi. Potom se suci o tomu očituju, a pitanja mogu i nadopuniti. Svako pojedino očitovanje dobiju svi suci.

Srpska protutužba za genocid: 'Hrvatska je Srbiju morala demonizirati. To je bila ideja Franje Tuđmana'

Svaki sudac zatim kroz nekoliko tjedana priprema svojevrsnu mini-presudu koja se daje drugim sucima kako bi svi stekli uvid u stajališta svojih kolega i dobili ideju što je mišljenje većine.
Rasprave teku redoslijedom obrnutog senioriteta, što znači da stajališta o pojedinom pitanju prvo iznose 'ad hoc' suci, a na kraju potpredsjednici i predsjednik ICJ-a.

Nakon toga tri suca za koje se utvrdi da su najbliže većinskom stajalištu formiraju odbor za pripremu nacrta presude. Nacrt se šalje svim članovima sudskog vijeća koji ga nadopunjuju svojim prijedlozima i amandmanima. Tročlani odbor potom razmatra hoće li usvojiti primjedbe i amandmane i izrađuje konačni nacrt prijedloga presude.

Završni nacrt prolazi u sudskom vijeću prvo i drugo čitanje. Tek na kraju drugog čitanja slijedi glasanje redoslijedom obrnutog senioriteta. Suci moraju glasati za ili protiv predložene presude, bez mogućnosti suzdržavanja. U slučaju parnog broja sudaca presudni glas ima predsjednik suda.

Presuda se izriče javno i na nju nema mogućnosti žalbe. Objavljuje se na engleskom i francuskom jeziku i ima od desetak do, dosad najviše, 270 stranica. (Hina) 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook