Skrivenom kamerom češljali smo podstanarske stanove, provjeravali što se sve iznajmljuje. Zašto država umjesto da diže kredite i zadužuje i našu djecu, ne uvede reda na crno tržište nekretnina na kojem se okreću milijuni? Uzmimo na primjer samo Zagreb gdje se iznajmljuje gotovo 40.000 stanova, a samo 7.000 ih je prijavljeno. Što radi porezna inspekcija kada bi trebala raditi? Prije 5 mjeseci provjeravali smo kako i što se sve iznajmljuje.
Pročitajte i ovo
Osim što se doista iznajmljuje sve i svašta, rijetki su oni najmodavci koji svoje podstanare prijavljuju! 'više sam puta tražila da me prijave, ali ili im se ne da, ili su im ti obrasci koje moraju popuniti i slično, pa onda moraju plaćati porez ...nažalost ne...to je neki začarani krug, tebi treba mjesto gdje ćeš živjeti, a stanodavac te, ili neće prijaviti, ili mu se ne da', priča za magazin Provjereno podstanarka Dunja. istu stvar proživljavaju i studenti u podstanarstvu i gotovo nitko od njih nije prijavljen. 'Možemo reći da se radi o crnom tržištu koje se ne kontrolira niti u jednom segmentu, jer jedan vrlo mali broj građana koji daju svoje stanove u najam to i prijavljuje, prema našim procjenama to je nekih 12 do 14 posto u Zagrebu', rekao nam je još u veljači ove godine Gojko Bežovan, pravni stručnjak za stambena pitanja.
'I jedan posto je previše'
Stambena politika, tvrdi Bežovan, stručnjak za to područje, u našoj zemlji gotovo i ne postoji. Ni dan danas nitko ne provjerava najmodavce, koliko zarađuju, plaćaju li uopće porez! 'Vjerujem da se jedan dio njih naprosto i čudi zašto to država ne radi, a moje objašnjenje zašto to država ne radi, jest da su ipak vlasnici najvećih i najskupljih nekretnina koji su u najmu bez poreza i ugovora, najutjecajniji članovi našeg društva', dodaje Bežovan. iznajmljivači na Jadranu za vrijeme turističke sezone, dugi niz godina su na udaru inspekcije. Ovo ljeto i samog ministra turizma. 'Pretpostavljam da se kreće taj broj od 10 posto pa na više crnog najma, ali nama je i jedan posto previše', istaknuo je ministar turizma Damir Bajs.
Kada je riječ o podstanarstvu, i ovdje se brojke kreću oko 10 posto. Ali u ovom slučaju taj se broj ne odnosi na one koji izbjegavaju plaćanje, već na one koji su prijavili da iznajmljuju. 90 posto njih, zakonski gledano uopće ne postoji. Ministra Šukera, čije je Ministarstvo nadležno za kontrolu iznajmljivača stanova, problem crnog podstanarstva koji traje godinama, i nije samo sezonski, čini se ne brine previše! Unatoč praznoj državnoj blagajni i novim zaduženjima. 'Mi živimo u zemlji gdje se gospodarskom snagom pretpostavljaju naši tekući prihodi. Ono što mi imamo kao nekretnine i imovinu, to nam baš nitko previše ne dira', kaže Bežovan. Činjenica je da se proračun puni gotovo isključivo od oporezivanja plaća i honorara radnika. To su jedini sigurni prihodi kojim naša država puni budžet. Sve ostalo, može se i izbjeći.
Proračun samo u Zagrebu gubi 71 milijun kuna
'U našim zakonima je sve lijepo propisano samo što struka ne provodi ništa u djelo', tvrdi Lucija Turković-Jarža. Još u veljači, nezavisna porezna stručnjakinja izračunala je koliki je iznos poreza koji bi najmodavci izdvajali za iznajmljivanje. 'Ako uzmemo u obzir da netko plaća 1000 kuna najam, onda će najmodavac u Zagrebu platiti oko 123,90 kuna poreza na tu svotu', objasnila je Turković. Pet mjeseci poslije, Lucija nam je izračunala koliko samo zagrebački najmodavci utaje poreza na godinu. Pretpostavlja se da u glavnom gradu ima 30 tisuća stanova koji se iznajmljuju na crno. Računajući da je prosjek 2.000 kuna na mjesec za stanarinu, Lucija dolazi do pozamašne svote! 'Ispada po našoj računi da samo u Zagrebu zbog neprijavljenih iznajmljivača državni proračun gubi oko 71 milijun kuna godišnje', konstatirala je.
Da, dobro ste čuli 70-ak milijuna kuna i to samo u Zagrebu. Koliki je iznos poreza koji se utaji na državnoj razini. Procjenjuje se da je na hrvatskom tržištu oko 75 tisuća stanova. Ako svaki stoji prosječno 2000 kuna na mjesec, računajući i porez i prirez, za pretpostaviti je da se ne radi o malom iznosu. 'Dolazimo do toga da proračun gubi oko 161 milijun kuna po toj osnovi', zaključila je Lucija. U ovom praznom proračunu je to prilična svota. Kao što vidite stotine su razloga da se porezna uprava pozabavi pitanjem ilegalnih iznajmljivča. U nadležnom Ministarstvu nismo dobili odgovor na to pitanje. Puno je lakše oplesti po džepu onih kojima je lako putem kredita i plaća ući u trag. Dok će oni koji zarađuju iznajmljivanjem na crno i dalje mirno spavati, noćne more čekaju sve one koji su digli kredite kako bi kupili stan.
Iznajmljivače stanova država ne dira
'Država im je, nažalost, onemogućila da na kraju godine kada prijavljuju porez jedan dio tih uplaćenih kamata prebiju a s druge strane država je omogućila tvrtkama da svojim djelatnicima i menadžerima plaća kojekakva osiguranja i njima je to porezno priznat rashod', kaže Bežovan. Umjesto revnijeg provođenja zakona, kako bi se proračun punio od onih koji taje porez, ministar Ivan Šuker se hvali novim zaduženjima. Pravilo je, baš kako i minister kaže, otkad je i Boga i svijeta, da je posuđivanje na kraju ipak posuđivanje, koje se plaća, s kamatama, i da je riječ o novcu koji nije zarađen, a koje će generacije otplaćivati. Oni koji su kupili stanove kako bi u njima živjeli, država kažnjava oduzimanjem povrata poreza, a iznajmljivače, koji su po zakonu dužni plaćati, i dalje ostavlja na miru.
