Veliki petak je dan u kojem se slavi spomen Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti, kako je opisano u kanonskim evanđeljima. Drugi dan Velikog tjedna jedini je dan u godini koji katolička crkva provodi u tišini, bez misnog slavlja.
Iako Katolička Crkva danas ne slavi misu, postoje obredi. To je dan spomena Kristove muke, razapinjanja i smrti, pa liturgija ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla koje pritišće čovječanstvo, kako bi se u svjetlu Božje Riječi i dojmljivom liturgijom spomenula Kristovih patnji.
Oltari u crkvama su bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika. Kako bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika s Kristovim patnjama, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva u Kristovoj žrtvi.
Križni put, post i nemrs
Među tim pobožnostima posebno se ističe križni put, koji je obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura.
Pročitajte i ovo
Svi katolički vjernici od 18 do 60 godina na Veliki petak poste, a za starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, a post da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
Na Veliki petak, dakle, obično se jede riba, poglavito u primorskim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudl od sira te tijesto s orasima i makom. U ranijim razdobljima ljudi su pili i čašu crnoga vina kao uspomenu na prolivenu Kristovu krv.
U hrvatskim običajima i tzv. žudije
U hrvatske običaje spadaju i tzv. žudije, čuvari Kristova groba u južnohrvatskim prostorima. Žudije su sastavljene od 12 stražara predvođenih zapovjednikom, tzv. judom kao trinaestim članom.
Obično su odjeveni u odore rimskih vojnika. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak, kada izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja.
Pročitajte i ovo
Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu, kada se pjevaju "Gloria" i "Slava Bogu na visini". Nakon gašenja svjetla začuje se jak zvuk i uzvik: "Isus je uskrsnuo", ponovno se pale svjetla, a žudije padaju na pod i preplašeni pobjegnu.
