U obrazloženju odluke Ustavnog suda stoji kako je osporenom odredbom Poslovnika ograničen broj zastupnika koji mogu nazočiti sjednici Sabora na četvrtinu članova pojedinog kluba, čime je ostalim zastupnicima onemogućeno nazočiti sjednicama Sabora i sudjelovati u raspravi.
Pročitajte i ovo
Brojka od četvrtine zastupnika je ispod obične većine potrebnih prisutnih zastupnika za donošenje odluka pa i za donošenje odluke o prihvaćanju dnevnog reda i početka sjednice, poručuju sa Ustavnog suda.
"Naime, na samoj sjednici Sabora nije nužno da bude prisutna većina zastupnika, ali za početak sjednice Sabora potrebna je većina svih zastupnika. Taj kvorum se ne može mijenjati Poslovnikom jer je određeno da, ako nije Ustavom drugačije određeno, Sabor donosi odluke većinom glasova, a Ustavom takva mogućnost nije predviđena. Izmjenjivanje članova kluba zastupnika na sjednici je dozvoljeno samo u slučaju pojedinačne rasprave. Međutim, izmjenjivanje zastupnika nije dozvoljeno tijekom izlaganja predlagatelja. Na taj način onemogućeno je zastupnicima koji nisu nazočni na sjednici Sabora da predlagatelju kroz repliku postavljaju pitanja i da iznose svoja stajališta. Isto tako, osporenom odredbom skraćeno je vrijeme govora zastupnika u raspravi na pet minuta, odnosno na deset minuta ako govori predstavnik kluba zastupnika", stoji u obrazloženju Ustavnog suda.
S druge strane, osporenom odredbom propisano je da glasanje može biti organizirano, osim u dvorani za sjednice Sabora, i elektroničkim putem i/ili dizanjem ruke u jednoj ili više prostorija izvan dvorane za sjednice Sabora. Iz navedenog proizlazi da je nazočnost na sjednicama Sabora i sudjelovanje u raspravi zastupnika ograničeno zbog ograničenja broja zastupnika u sabornici i trajanja sjednice, dok je istovremeno svim zastupnicima omogućeno glasovati o zaključenim točkama dnevnog reda, neovisno o tome jesu li u sabornici, elektroničkim putem i/ili dizanjem ruke u jednoj ili više prostorija izvan dvorane za sjednice Sabora u zgradi Sabora.
"Drugim riječima, očito postoje tehničke mogućnosti i za drugačiji način organiziranja rada Sabora u općepoznatim okolnostima koji ne ograničava prava i dužnosti zastupnika koja im izvorno po Ustavu pripadaju na osnovi ostvarenog i neobvezujućeg mandata. Ni iz obrazloženja konačnog prijedloga osporene odredbe ni iz očitovanja Odbora za Ustav nije razvidno jesu li razmatrane mjere koje bi bile manje ograničavajuće za ostvarenje prava i dužnosti zastupnika da sudjeluju na sjednicama i na njima raspravljaju, odnosno zašto bi usvojene mjere bile opravdane, kraj situacije da već postoje tehničke mogućnosti koje omogućuju glasovanje svim zastupnicima neovisno o tome jesu li u sabornici“, obrazlaže Ustavni sud.
Ističe se i kako svako ograničenje u izvršavanju prava i dužnosti zastupnika koja im po Ustavu pripadaju, mora imati objektivno i razumno opravdanje, a Ustavni sud ih za sada ne nalazi.
Cijeli tekst odluke Ustavnog suda pročitajte ovdje
