Đuro Gavrilović pod istragom zbog ratnog profiterstva

Ne otkrivajući identitet Uskok je na internetskoj stranici objavio da Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, sumnjiči za zlouporabu položaja i ovlasti i poticanje na te nezakonitosti. No, kako se navodna zlouporaba dogodila ratnih 1991. i 1991. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

Pročitajte i ovo O slučaju mikroskopi Bačić: "Neshvatljivo mi je da dvije institucije koje se bave progonom dolaze u poziciju boriti se za predmet" Zločinačka organizacija Velika akcija USKOK-a: Pala dobro uhodana ekipa švecera, objavljeni detalji

Istraga se provodi tzv. redovnim putem, što znači da tužiteljstvo od suda neće tražiti da se Gavriloviću odredi istražni zatvor.

Uskok sumnja da je Gavrilović od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. iskoristio otežano funkcioniranje državnih tijela tijekom Domovinskog rata, a u nakani da se na štetu države okoristi stjecanjem više tvrtki u stečaju vrijednih gotovo 68 milijuna tadašnjih maraka, ugovorom o prodaji poduzeća u stečaju od 11. studenoga 1991. obvezao platiti 3,3 milijuna maraka, 'iako za to plaćanje nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao osigurati iz privatne imovine'.

'Iako nije uplatio navedeni iznos, okrivljenik je 22. studenoga 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena tvrtke trgovačkog društva Gavrilović mesna industrija d.o.o., upisavši se pri tom kao osnivač i direktor novog trgovačkog društva kojemu je istog dana izvršio pripajanje trgovačkih društava u stečaju', tvrde u Uskoku.

Zašto je policija bila u Gavriloviću?

Osnovano se sumnja se okrivljenik, od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. godine, u Zagrebu, koristeći za vrijeme Domovinskog rata otežano funkcioniranje državnih tijela, u nakani da se na štetu Republike Hrvatske značajno nepripadno materijalno okoristi stjecanjem više trgovačkih društava u stečaju ukupne knjigovodstvene vrijednosti od 67.997.888,21 DEM, sukladno Ugovoru od prodaji društava u stečaju od 11. studenoga 1991. obvezao platiti 3.305.000,00 DEM u roku od 90 dana, iako za to plaćanje nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao osigurati iz privatne imovine. Iako nije uplatio navedeni iznos, okrivljenik je 22. studenoga 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena tvrtke trgovačkog društva Gavrilović mesna industrija d.o.o., upisavši se pri tom kao osnivač i direktor novog trgovačkog društva kojemu je istog dana izvršio pripajanje trgovačkih društava u stečaju. Potom je, znajući da se na inozemnom računu jedne osobe nalaze novčana sredstva namijenjena za potrebe obrane RH tijekom Domovinskog rata, od ministra financija, koji je bio ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu RH, zatražio da toj osobi naloži da u njegovu korist uplati 2.000.000,00 DEM, što je ministar financija, u cilju da mu omogući pribavljanje znatne nepripadne dobiti, 1. ožujka 1992. i učinio. Nakon što je na inozemni račun okrivljenika početkom ožujka 1992. godine uplaćen navedeni iznos, tim novcem je okrivljenik, uz dodatno ishođenje kredita na temelju zaloga imovine trgovačkih društava u stečaju, prema uputi Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. ožujka 1992. uplatio iznos iz Ugovora o kupovini na račun jednog inozemnog trgovačkog društva. Zatim je okrivljenik, tijekom listopada 1992. godine, u nakani da se znatno nepripadno materijalno okoristi neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkih društava, koristeći pri tome činjenicu da je zbog ratnog stanja u RH bila otežana kontrola zakonitosti poslovanja pravnih osoba, s jednom osobom dogovorio prodaju poslovnog prostora u Zagrebu za najmanje 500.000,00 DEM. U cilju prikrivanja da je dio kupovine društava u stečaju isplatio državnim novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu RH, okrivljenik je, sukladno dogovoru s ministrom financija, kupcu poslovnog prostora naložio da navedeni iznos ne uplaćuje na račun društva, što je trebao učiniti, već na posebni račun koji je bio otvoren za podmirenje obveza RH za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu, što je kupac poslovnog prostora i učinio. Na opisani način okrivljenik je, novcem RH i neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkog društva, stekao nepripadnu imovinsku korist od najmanje 2.000.000,00 DEM, odnosno od najmanje 7.837.124, 89 kuna. USKOK-ovo priopćenje

Potom je, po tvrdnjama tužiteljstva, znajući da se na inozemnom računu jedne osobe nalazi novac za potrebe obrane, od ministra financija Martinovića, koji je bio ovlašten za raspolaganje novcem za nabavu oružja i opreme, zatražio da toj osobi naloži da u njegovu korist uplati dva milijuna maraka, što je Martinović navodno učinio 1. ožujka 1992.

Kada mu je na inozemni račun 'sjeo' milijunski iznos Gavrilović je uz dodatni kredit podignut na temelju imovine tvrtki u stečaju uplatio iznos iz ugovora o kupovini na račun jednog inozemnog trgovačkog društva, tvrdi Uskok.

Sumnjaju i da je tijekom listopada 1992. u nakani da se 'okoristi neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkih društava', koristeći pri tome činjenicu da je zbog ratna bila otežana kontrola zakonitosti poslovanja tvrtki, 's jednom osobom dogovorio prodaju poslovnog prostora u Zagrebu' za najmanje pola milijuna maraka.

'U cilju prikrivanja da je dio kupovine društava u stečaju isplatio državnim novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu RH, okrivljenik je, sukladno dogovoru s ministrom financija, kupcu poslovnog prostora naložio da navedeni iznos ne uplaćuje na račun društva, što je trebao učiniti, već na posebni račun koji je bio otvoren za podmirenje obveza RH za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu, što je kupac poslovnog prostora i učinio', smatra Uskok. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook