Vođe vizionari koji su izradili nacrt Konvencije 1989. godine nisu mogli ni zamisliti koliko će se djetinjstvo stubokom transformirati zahvaljujući digitalnoj tehnologiji i internetu. Međutim, postavili su temelje koji nam mogu pomoći i u svijetu koji postaje sve digitalniji.
Diljem svijeta djeca sve ranije pristupaju internetu te ga koriste sve duže. U razdoblju od 2010. do 2020. godine vrijeme koje su djeca provela na internetu u mnogim se zemljama gotovo udvostručilo.
Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je nagli porast vremena koje djeca provode pred ekranom, a procjenjuje se da djeca u Europi na internetu provode od 6 do 7,5 sati dnevno. Nedavna istraživanja pokazuju kako većina djece s pametnim telefonima navode da ih koriste "gotovo čitavo vrijeme" kako bi se povezali, osobito na društvenim mrežama.
Prednosti toga korjenitog pomaka su jasne – proširenje pristupa obrazovanju, zabavi i mogućnostima, ali to su istovremeno i rizici.
Jedno od troje djece na globalnoj razini prijavljuje da je doživjelo zlostavljanje na internetu. U 2020. godini 33 posto djevojčica i 20 posto dječaka u Europi izjavilo je da su barem jednom mjesečno svjedočili uznemirujućem sadržaju na internetu.
Nedavna istraživanja pokazuju kako je između 1 i 20 posto djece u dijelovima Afrike i Azije doživjelo barem jedan incident internetskog seksualnog iskorištavanja ili zlostavljanja između 2020. i 2021. godine.
Djeca su također sve više izložena nevidljivim tehnologijama, uključujući algoritme, prediktivne analitičke sustave, pa čak i praćenje lokacije – potencijalno kršeći njihovo pravo na privatnost i gore.
Pročitajte i ovo
Ironično, unatoč sveprisutnosti koju digitalna tehnologija podrazumijeva, milijuni djece još uvijek nemaju pristup prednostima interneta. U sve digitalnijem gospodarstvu utjecaj te neujednačenosti također će se povećati ako sada ne poduzmemo korake za rješavanje.
Svako dijete ima jednako pravo biti sigurno i uključeno bez obzira na to odakle dolazi. Sva djeca zaslužuju priliku napredovati u digitalnom okruženju u kojem se ta prava poštuju i štite. To predstavlja kamen temeljac prijedloga Europske komisije za Deklaraciju o europskim digitalnim pravima i načelima, predstavljenog ranije ove godine.
Nedavno usvajanje Zakona o digitalnim uslugama u Europskoj uniji također je svojevrsna prekretnica. Postavljanjem strogih zahtjeva za digitalne platforme kako bi se zaštitili maloljetnici na internetu te zabranom oglašavanja i potencijalno štetnog algoritamskog sadržaja koji je usmjeren djeci pomoći će u stvaranju sigurnijeg digitalnog prostora.
Uz to, nova Strategija za bolji internet za djecu, digitalni dio EU Strategije o pravima djeteta, pomoći će osigurati da svako dijete u Europi na internetu bude zaštićeno, osnaženo i poštovano.
U okviru strategije Europska komisija pokreće razvoj Kodeksa ponašanja za dizajn digitalnih proizvoda i usluga primjeren dobi i u proces razvoja uključit će djecu. Također će promovirati učinkovite alate za provjeru dobi i pomoći zemljama u razmjeni dobrih praksi za obrazovanje o medijskoj pismenosti.
Snažan fokus UNICEF-ova rada
Zaštita djece na internetu i povećanje njihova pristupa digitalnom učenju i drugim mogućnostima također je snažan fokus UNICEF-ova rada u cijelom svijetu.
Pročitajte i ovo
To se ostvaruje partnerstvima s vladama za razvoj politika i pravnim okvirima poput onih u EU-u, potporom ministarstvima obrazovanja za promicanje dječje digitalne pismenosti i vještina online sigurnosti te zajedničkim radom s liderima u industriji na pronalaženju inovativnih rješenja koja pružaju sigurnost djece na internetu.
Programima kao što je Global Kids Online i projekatima kao što je Disrupting Harm UNICEF također pomaže u izgradnji baze o digitalnim pravima djece s ciljem razumijevanja kako digitalna transformacija društva utječe na živote i dobrobit djece.
UNICEF također surađuje s partnerima u vladama i tehnološkoj industriji na tome da se svakom djetetu omogući pristup digitalnom učenju. Na primjer, Giga koristi UNICEF-ovo iskustvo u obrazovanju i nabavi, ITU-ovu stručnost u regulaciji i politici te sposobnost privatnog sektora da brzo primjenjuje tehnološka rješenja za povezivanje svake škole u svijetu s internetom.
The Learning Passport, digitalnu platformu za učenje koja je pokrenuta 2018. godine kako bi se dosegla raseljena djeca, sada koristi više od 2 milijuna djece u 17 zemalja.
Ova se tema tiče svih, stoga su se kreatori politika, čelnici industrije, stručnjaci u obrazovanju, roditelji te djeca i mladi okupili krajem listopada na Forumu za sigurniji internet u Bruxellesu kako bi razgovarali o tome kako internet učiniti boljim mjestom za djecu.
Pročitajte i ovo
Osnaživanje je ključno. Moramo podučiti djecu i njihove roditelje, skrbnike i učitelje kako prepoznati rizike na internetu, razumjeti što je stvarno, a što lažno te kako maksimalno iskoristiti digitalne prilike.
Centri za sigurniji internet diljem Europe pomažu upravo u tome, uključujući osiguravanje platforme za mlade ljude da izraze svoje zabrinutosti i promišljanja. Svaka bi zemlja trebala razmotriti građenje sličnih digitalnih mreža podrške.
Online zaštita, digitalno osnaživanje i digitalna uključenost globalni su izazovi. Udruživanjem snaga možemo učinkovitije i djelotvornije rješavati te probleme. Naš cilj ne smije biti ništa manje od sigurnog, zaštićenog i pouzdanog digitalnog prostora kao temelja našeg digitalnog društva – za svako dijete i za svakoga, posvuda.
-
TAJNI STANARFOTO Policija im upala u kuću zbog droge, ali ono što su pronašli ih je zaista prestrašilo
-
Tragedija kod KarlovcaPolicija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač
-
Životna bitkaFOTO Cvita nije mogla plivati ni oduprijeti se valovima: Nađena je bespomoćna kod Visa
