Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska još su jednom pozvali hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da se oduzmu odličja ratnim zločincima, pojedincima osuđenima prije godinu dana u haškom slučaju protiv Jadranka Prlića i drugih, a predstavili su i analizu medija prema kojoj su u fokusu izvještavanja, umjesto žrtava bile potvrđena prvostupanjska presuda i samoubojstvo Slobodana Praljka.
Pročitajte i ovo
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) lani je, 29. studenoga, objavio svoju posljednju, pravomoćnu/žalbenu presudu kojom je tzv. herceg-bosanska šestorka – Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Valentin Ćorići i Berislav Pušić – osuđena na višegodišnje kazne zatvora zbog počinjenih ratnih zločina nad muslimanima u BiH.
Centar za suočavanje s prošlošću i Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska tim su povodom održali konferenciju za novinare na kojoj su još jednom podsjetili javnost na zahtjev predsjednici da se pravomoćno osuđenim ratnim zločincima zločincima oduzmu odličja.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati analize koja se bavila izvještavanjem hrvatskih medija, posebice javne televizije (HRT), povodom presude u predmetu Prlić i dr., u periodu od 29. studenoga do 6. prosinca 2017. U analizi se donosi osvrt i na reakcije političara te šutnju institucija na inicijativu za oduzimanje odlikovanja osuđenima za ratne zločine počinjene u vrijeme okupacije Mostara i drugim mjestima te u logorima Dretelj, Ljubuški, Heliodrom, Gabela.
U hrvatskom se medijskom prostoru nedovoljno objektivno izvještavalo o činjenicama
Voditeljica Documente Vesna Teršelič naglasila je da je u hrvatskom medijskom prostoru nedovoljno objektivno izvještavano o činjenicama na kojima se optužnica temelji, dokazima iznesenim u postupku na kojima je utemeljena presuda, značenju pravnih pojmova, na primjer UZP-a i zapovjedna odgovornost, individualnoj odgovornosti optuženih, zločinima počinjenim od strane HVO-a u konkretnom sukobu, o logorima te o žrtvama.
Umjesto žrtava, teme u fokusu izvještavanja, tvrde, bile su potvrđena prvostupanjska presuda, umiješanost Hrvatske u ratna zbivanja u BiH, UZP, kompetencije Tribunala i samoubojstvo Slobodana Praljka neposredno nakon izricanja presude. Spominju se i međunarodne reakcije, uglavnom negativni komentari na izjave hrvatskih političara, primjerice na komentar premijera Plenkovića koji je izrazio nezadovoljstvo i žaljenje zbog presude.
Nadalje, govori se i o sjednici Vijeća Sigurnosti UN-a (6. 12. 2017.), kojom su prilikom o presudi govorili, između ostalih, tužitelj Brammertz i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Zaključno je spomenuto i trajanje interesa za presudu Prliću i drugima, kao i promjena fokusa medijskog praćenja, posebno u drugom tjednu nakon presude. Pitanja koja izlaze u prvi plan bila su tko je Praljku dostavio otrov, njegova dva oproštajna pisma, kad će tijelo biti poslano u domovinu, hoće li početi stizati optužnice i zahtjevi za obeštećenje iz BiH, kako osporiti dijelove presude. Novinarski, a time i javni interes, tada se naglo gasi.
U tijeku 2018. u hrvatskim medijima teško je naći bilo kakav prilog koji spominje suđenje bosanskoj šestorici ili govori o Slobodanu Praljku. Erupcija emocija utopila se vrlo brzo u fenomenu kratkog pamćenja, zaključuju u analizi (https://www.documenta.hr/hr/hrvatski-mediji-o-presudi-prli%C4%87-i-drugi-analiza.html). (Hina)
