Kako su priopćili iz te udruge, to su zatražili u posebnom pismu koje su uputili na adresu glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa i njegove izaslanice za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu.
Pozvali su ih da svojim angažiranjem spriječe namjeru hrvatske vlade da se vojno angažira u BiH kroz misiju Europske unije Althea, odnosno kroz snage EUFOR-a.
Taj zahtjev obrazložili su tvrdnjom da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kroz pet svojih presuda utvrdio da je tijekom rata od 1992. do 1995. godine "Hrvatska sudjelovala u agresiji na BiH te da je Hrvatska vojska bila angažirana u cilju okupacije dijela BiH i pripajanja Republici Hrvatskoj".
"Pozivamo vas da, shodno Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida i Akcijskom planu glavnog tajnika UN-a iz 2007. godine, spriječite namjeru hrvatske vlade da putem UN-a i NATO-a vojno angažira svoje oružane snage u BiH posredstvom misije Althea", navodi se u obrazloženju udruge koja okuplja članove obitelji Bošnjaka nestalih i ubijenih u Srebrenici i Žepi 1995. godine.
Pročitajte i ovo
Akcijski plan iz 2017. godine koji spominju odnosi se na mjere koje UN može poduzeti protiv država koje opstruiraju pravosudne procese protiv počinitelja ratnih zločina.
"Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" Hrvatsku svrstava u tu kategoriju na temelju konstatacije da je glavni tužitelj ICTY-a odnosno sadašnjeg Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) 2015. godine izvijestio Vijeće sigurnosti kako Hrvatska ne surađuje u progonu počinitelja ratnih zločina.
Pročitajte i ovo
"Smatramo da se radi o pokušajima Hrvatske da u danom momentu ponovo destabilizira BiH i da UN putem svojih mehanizama mora zaustaviti zlonamjerne akcije hrvatske vlade", stoji u pismu.
Ova bošnjačka udruga tako se pridružila stajalištu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je ranije od glavnog tajnika NATO-a tražio da spriječi sudjelovanje vojnika i časnika iz Hrvatske u nekoj od misija u BiH.
Komšić je reagirao u trenutku kada se pojavila mogućnost da Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a blokira produženje mandata EUFOR-a, što bi onda otvorilo prostor da mirovnu misiju u BiH preuzme NATO, koji je tu zadaću dobio potpisivanjem Daytonskog sporazuma.
Komšićeva je argumentacija bila kako je Hrvatska tijekom rata bila agresor, stoga ne može biti u mirovnoj misiji.
