Potres u Zagrebu razotkrio i stravičan nemar u gradnji: "Tih 5 posto, to je definitivno premalo"

Razoran potres nije poštedio ni novoobnovljene zgrade. Stradao je i Martinin stan u centru.

Pročitajte i ovo Tlo ne miruje Potres zatresao BiH: "Kratko, ali jako je zdrmalo" Opasna šteta od potresa Peticija za siguran put do škola: "Centar Zagreba nije siguran, postavite zaštitne koridore"

"Mi smo napravili nove podrume uredili, temelje, nema 5 godina da smo korovište uredili, fasada je kompletno obnovljena, svi balkoni su porušeni i ponovno izgrađeni te učrvrščeni", priča Martina.

Potres je sve to uništio. Od grada, ali i države sad očekuju pomoć.

"Tih 5 posto, to je definitivno premalo", smatra Martina. "Očekujemo stubište, zgradu iznutra da nam pomogne država grad, sad ne znamo tko će to preuzeti na sebe", dodaje.

Ne znaju ni oni. Gradonačelnik Milan Bandić sada mijenja ploču. Kaže da stoji iza svojih građana te da će im pomoći

"Gradonačelnik je rekao da će građani sanirati svoju imovinu. Nego tko će nego građani, pa to je njihova imovinu ali uz uvjet, da maskimalno država i grad pomognu", rekao je Bandić.

Glavni Bandićev uvjet, koji je i poslan Vladi je kaže, Zakon bez suspenzije, pravedan, koji će tretirati sve građane jednako.

"Ne želimo sudjelovati u projektu koje je lomljenje preko koljena. Bez obzira bili izbori za tri mjeseca ili šest. Ovo nije Gunja uz dužno poštovanje Gunji", poručio je Bandić.

"Ovo je maraton, da ovo nije sijanje iluzija i ne znam kome se žuri, pitajte te kojima se žuri", kaže zagrebački gradonačelnik.

Zakon će se donijeti, kaže ministar graditeljstva Predrag Štromar, i to s javnom raspravom.

"Ovim tu ljudima se jako žuri, oni trebaju znati u kojem će smjeru ići rješvanja njihovog problema, rješavanje stambenog pitanja i mi ćemo napraviti Zakon sa svima, sluašt ćemo sve i sve pametne prijedloge", kaže Štromar.

Pametno je u ovom trentku slušati struku. Oni kažu da su dugo bili zanemarivani pa se događa to da se u potresu uruše i nove zgrade.

"Uvijek je to tako. Mi dosta energije potrošimo da ljudima objasnimo i među nas 500 koji obilazimo teren ima nas svakakvih, i različito razmišljamo, neki žele iskoriti situzaciju za svoj probitak", kaže Josip Atlagić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Ovakve stvari što vidimo po donjem gradu su se događalo jer se građevisnka struka zanemarivala, gurana je sa stane. Više se pazilo na interijer, uređenje.

Uži centar bit će najzahtjevniji. Najviše je pogođen, a uz to će se kod obnove morati poštovati stroga konzervatorska pravila.

"Prva zona je potpune konzervatorske zaštite koja obuhvaća Donji grad, Kaptol i Gornji grad. Druga zona je "zona b" koja obuhvaća šire područje uz Donji grad prema Maksimiru i Črnomercu", pojašnjava Ivan Križić iz Društva arhitekata Zagreb.

Potres je poremtio rad još jedne zagrebačke znamenitosti. Prvi put nakon prvog svjetskog rata, donesena je odluka da Grički top do daljnjega se neće čuti. Jer svaki put kada pukne zatrese se kula, okolne zgrade, ali i građani - od straha.