Sljedeći put kad čujete plač i vrištanje ne libite se zvati policiju

Jedna od 4 žene u Hrvatskoj doživjela je nasilje u nekom obliku bilo da je to psihičko, fizičko, ekonomsko ili seksualno. Dragan Josipović iz MUP-a rekao je za Otvoreni da je samo prošle godine 11.904 žena prijavilo nasilnog partnera. Ipak, postoji tu i podatak da je još 40 posto na taj broj nasilje prijavio i muškarac. Otkud tako velik postotak? Dio objašnjenja leži i u tome da u Hrvatskoj postoji praksa dvostrukog privođenja

Što to znači?

Pročitajte i ovo To je i tvoja stvar Zašto u Hrvatskoj ne postoji više grupa za podršku ženama? To je i tvoja stvar Godišnje je u Hrvatskoj silovano 2.000 žena, a prijavljenih stotinjak!

To znači da kad policija dođe na uviđaj na poziv zlostavljane žene da često budu oboje privedeni zbog kršenja javnog reda i mira. Žena dobije isti tretman kao i nasilnik. Istina, ne uvijek ali u bar 30 posto slučajeva. Tolle iz Autonomne ženske kuće postavlja upravo to pitanje – zašto dvostruka privođenja?

Dragan Josipović pak tvrdi: “Kad se zove neposredno policijska intervencija, usudim se tvrditi takvih slučajeva ne bilježimo jer u pravilu policajci na mjestu događaja vrlo brzo i jasno prepoznaju tko je žrtva, a tko je počinitelj”. Ipak, dvostrukih privođenja ima.

“Kada imate ženu koja je čvrsto odlučila otići iz kruga nasilja, ona nema uopće mogućnosti to napraviti jer zbog ekonomske situacije jako ih je puno nezaposleno. Njihovi nasilni partneri su često nezaposleni – znači neće dobiti niti alimentaciju i one s djecom ne mogu nikamo otići. One mogu biti u sigurnoj kući, ali samo do godinu dana i to u iznimnim situacijama. Problem nije sustavno i strukturalno riješen”, smatra Sanja Sarnavka iz udruge BaBe.

Niz nasilnih djela prebačen je na prekršajni sud

Za početak veliki trenutni problem oko kojeg se vode rasprave je kako procesuirati neke oblike nasilja od kojih je jedno nasilničko ponašanje u obitelji. Naime, od 1.1.2013. iz Kaznenog zakona obrisan je članak 215a koji se tiče nasilničkog ponašanja u obitelji, zlostavljanja ili drskog ponašanja. Cijeli niz nasilnih djela prebačen je na prekršajni sud. Civilne udruge koje se bore za prava žena su zgrožene, kao i zastupnice s kojima smo razgovarali. Time je nasilničko ponašanje stavljeno u kontekst kazni za parkiranje, smatra Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica Autonomne ženske kuće.

Sljedeći put kad čujete plač i vrištanje iz susjednog stana ne libite se zvati policiju. Ako ne dođu, zovite ih opet i opet.. i opet. To je vaša dužnost. Nemojte pojačavati televizor. S druge strane mediji moraju ovakvim temama dati više pažnje. To je i naša stvar. Naša odgovornost. Ipak, ministar Orsat Miljenić na Okruglom stolu početkom studenoga ove godine brani opciju Prekršajnog suda, on smatra da su prednosti prekršajnog postupka brzina, i trenutno udaljenje nasilnika od žrtve. Isto tako sam dodaje da u praksi sve to skupa ne izgleda najbolje. Zato je i sam uključen u izradu novog nacrta Kaznenog zakona.

Sanja Bezbradica Jelavić daje primjer loše prakse Prekršajnog suda: ‘Ja imam primjer gdje je meni gospođa donijela 9 pravomoćnih prekršajnih presuda gdje je taj počinitelj nasilja njezin suprug 9 puta u prekršajnom postupku proglašavan krivim za nasilje u obitelji. I tu su mu izricane uvjetne kazne, a da nitko nikada tog čovjeka nije procesuirao u kaznenom postupku. Postavlja se pitanje kako je to moguće?’.

Ipak, dobra stvar jest da se trenutno radi na prepravkama Kaznenog zakona i očekuju se učinkovite primjene. I Vlada i civilne udruge u tom pogledu se nalaze na pola puta. Još ništa nije službeno. U svakom slučaju – problem nasilja nad ženama u Hrvatskoj nije dobro i praktično riješen. Čini mi se da se na kraju sve to skupa svede na loptanje.

Za početak ne pomažu državne odvjetnice koje ženi koja je nakon 12 godina odlučila procesuirati nasilnog supruga kažu: Ali gospođo, trpjeli ste to 12 godina. Što želite sad? Primjer je to u praksi koji je čula Sanja Bezbradica Jelavić.

Žalosno, ali istinito

Možda jest utopijski, ali dok svi složno ne počnu/počnemo raditi na rješavanju istog problema – bojim se da crna brojka neće prestati rasti.

O problemima nasilja ne smijemo šutjeti, kao pojedinci moramo reagirati. Sljedeći put kad čujete plač i vrištanje iz susjednog stana ne libite se zvati policiju. Ako ne dođu, zovite ih opet i opet.. i opet. To je vaša dužnost. Nemojte pojačavati televizor. S druge strane mediji moraju ovakvim temama dati više pažnje. To je i naša stvar. Naša odgovornost.

U tijeku je kampanja 'To je i tvoja stvar' kojom se želi ukazati na stvarne probleme žena u Hrvatskoj. U kampanji će se pokušati otkriti koji su glavni problemi, kako ih riješiti i zašto se još ne rješavaju. Od 17. do 25. studenog aktivno se obrađuju problemi žena, nasilja nad ženama, silovanja, kazne i prakse kažnjavanja.

Svi koji podržavate akciju i želite poslati poruku: 'Ne nasilju nad ženama u bilo kojem obliku', možete kampanju pratiti putem etera, weba i društvenih mreža. Pozivamo vas i da putem twittera i facebooka šaljete svoje slike s natpisom #tojeitvojastvar. Jer na kraju dana, to nas se svih tiče.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook