U 'gljivarskom kotliću' završilo 20 vrsta gljiva

Prostrana šuma i više od 150 vrsta gljiva je kao švedski stol za svakog gljivara. Naš meteorolog Milan Sijerković nipošto ne propušta berbu gljiva. 'Ja sam prije svega došao zbog vrganja. To su gljive koje ja osobno najviše volim', pojasnio je.

Pročitajte i ovo "Branje grojzdja" Milanović dobro raspoložen na manifestaciji kojoj je pokrovitelj: "I kad se nije imalo puno, za berbu je uvijek bilo" Građani su izvan sebe Vratili su se na tržnice, ali po kojoj cijeni? "30 eura za kilogram?! Pa za to možeš ne znam koliko mesa kupiti!"

Vrlo često vrganji koje ubere profesor Sijerković završe na stolu kao ukras, a ne u tanjuru. Jer kako kaže, fasciniran je njima. 'Volim prizore takve gljive. Kad na nju naiđem, onda se dvojim da li da je uberem ili ne. Ali na kraju je uberem jer znam ako je ja ne uberem, netko će drugi. Ja ću 10 kila kolača dati za jednu kilu vrganja', rekao je.

'Vrganj, borov vrganj, je izuzetno kvalitetna gljiva koja se može spremat na jako puno načina', rekao je Dragutin Vahtarić Cico, predsjednik Hrvatskog gljivarskog društva. No nisu sve gljive jestive. Gljivari upozoravaju kako izgled ponekad vara. 'Muhara je otrovna gljiva. Gledajmo je i ne dirajmo je u šumi', savjetuje Vahtarić. 'Zelena pupavka je definitivno najotrovnija vrsta koja raste u našim šumama', dodao je.

Povratak je bio otežan zbog punih košara. Sve gljive stavljaju se na stol. Ubrano je više od 80 vrsta. Neke od njih završe u loncu. 'Spremamo jelo gljivarski kotlić. Uz meso i krumpir, glavni su sastojci jedno 15-16 vrsta gljiva, a možda i 20. Još se nisu svi gljivari vratili', rekao je glavni kuhar Ivan Forko.

>> Počela je sezona gljiva - budite oprezni !

Ove je godine na berbi sudjelovalo 16 gljivarskih društava. Neki su čak došli iz susjedne Slovenije i Bosne i Hercegovine. Svake godine sve više berača i sve više punih košara gljiva.