Policija je na saslušanje dovela vlasnicu kuće u Brčkom u kojoj je pronađeno 31 dijete.
Istraga traje, a uhićeno je osam osoba. U sve se uključio i Europol. S kolegama iz Brčkog u stalnoj komunikaciji je i hrvatska policija, s obzirom na to da je šestero pronađene djece imalo hrvatske dokumente.
"Izgleda da su među djecom koja su hrvatski državljani i djeca čiji su roditelji uhićeni", rekao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.
Ministar ističe, riječ je o vrlo složenom kriminalističkom istraživanju. Kaže, obično se u ovakvim slučajevima radi o mobilnim skupinama ljudi. "Oni sele iz države u državu, imaju i različita državljanstva, možda je netko rođen u jednoj državi, živi u drugoj, a ima dokumente treće države".
Tamošnji mediji pišu kako se pred policijskom stanicom pojavio čovjek tvrdeći da je otac dvoje djece. Rekao je da je osumnjičenima plaćao za čuvanje djece, a supruga mu, sa još šestero djece, živi u Zagrebu.
Susjedi iz Brčkog kažu - ništa nisu posumnjali. Nije im bilo čudno što se u jednoj kući nalazi toliko djece. Tvrde, žena je tamo držala vrtić.
"Tu su donosili djecu, ona viče romska djeca iz Hrvatske. Donosili su djecu od mjesec, od dva, ona njih nahrani. Išli su jedni u školu ovdje. Ima naših ljudi koji su tu držali djecu, policajci i političari. Ništa se nije moglo primijetiti, ne dao Bog. Stvarno je ona njih pazila, služila i nije vikala", ispričala je Emina Halilović, prva susjeda.
Tek ponekad, kaže, dolazili su roditelji. "Neko dijete bude malo duže, neko kraće. Dođu roditelji pa ih odvedu. Vodili su ih kad je Jurjevo u svibnju, odvedu nekoliko djece i onda ih opet dovedu. Dolazile su žene neke tu, ja vidim, dolazile su i slale joj novce", nadodala je.
Uhićenima se na teret stavlja trgovina ljudima. Iz centra ženskih prava kažu - u BiH to je veliki problem.
"Bosna i Hercegovina je nažalost zemlja porijekla tranzita i odredišta za trgovinu ljudima i oštećeni su najčešće iskorištavani za trgovinu ljudima prinudnog prosjačenja i prisilnih brakova", rekla je Aida Ćosić iz Centra ženskih prava.
Stručnjak za sigurnost ističe - u ovom slučaju radi se o velikom krijumčarskom lancu, a balkanska ruta aktivna je.
"Države koje slabije funkcioniraju i čije službe slabije funkcioniraju, normalno da je jednostavnije i napraviti krivotvorene dokumente, izbjeći punktove ili dogovoriti s policijom neke radnje. A s druge strane oni su u blizini Hrvatske, jednom kad uđete u Hrvatsku vama je cijela Europa otvorena. U tom kontekstu ti dokumenti koji su hrvatski, neovisno jesu li krivotvoreni ili originalni, s njima je puno lakše putovati svijetom", objasnio je Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost.
Koji su bili motivi i što je bilo u planu s djecom - istraga tek treba otkriti.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
