Povjerenje se teško stječe i održava, a vrlo lako gubi, što je vidljivo u mnogim aspektima života pa tako i kada je riječ o turizmu. Gosti imaju određena očekivanja i premda se mogu znatno razlikovati s obzirom na svoje interese i zahtjeve, jedno im je svima uvijek i svugdje zajedničko: očekuju vrijednost za svoj novac, a to znači i da dobiju zaista ono zbog čega su uopće odabrali nešto platiti.
Održivi turizam privlači one koji su spremni platiti više, i to čak i 30 posto više, za ekološke i društveno-odgovorne proizvode i usluge. Ne čudi stoga da sve više turističkih destinacija u tome vidi svoju priliku. No, mnogima je još uvijek motivacija isključivo zarada dok drugima možda samo nedostaje edukacije, pa se iza privlačnih ekoloških etiketa i održivosti često zapravo krije vrlo loša praksa poznata kao greenwashing – manipulacija javnim mnijenjem putem lažnih ili prenapuhanih tvrdnji o ekološkoj osviještenosti.
S obzirom na to da je Hrvatska jedna od zemalja u kojoj je turizam značajan pokretač BDP-a, štoviše, često joj se spočitava da je o njemu ovisna, jasno je da mora paziti na to da joj ništa na što može utjecati ne naruši turističku sliku. To znači i da ne smije biti mjesta nikakvim lošim praksama, pogotovo s obzirom na dobar start jer zasad se greenwashing kao konkretna pojava primarno ne veže uz hrvatski turizam.
Loša praksa, loše posljedice
''Greenwashing u turizmu ima isti karakter kao i u ostalim gospodarskim aktivnostima – riječ je o deklarativnom zalaganju pružatelja turističkih usluga za održive poslovne prakse dok se te iste prakse u stvarnosti često zanemaruju u svakodnevnom poslovanju. Riječ je o neetičnim, ponekad i prijevarnim poslovnim aktivnostima u kojima se turistički proizvodi pogrešno predstavljaju kao ''ekološki prihvatljivi'', ''održivi'' ili ''klimatski neutralni'', s primarnim ciljem stvaranja pozitivnog imidža u javnosti i privlačenja rastućeg segmenta potrošača spremnih platiti premijsku cijenu za proizvode koji navodno poštuju principe održivog razvoja“, objasnio je za DNEVNIK.hr ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić.
Tipični primjeri greenwashinga u turizmu, naveo je, uključuju: ''Primjerice, zračne prijevoznike i kruzere koji nude mogućnost ''neutralizacije'' emisija CO₂ uz dodatnu naknadu iako je stvarni učinak tih mjera upitan. Također, hotelska poduzeća nerijetko tvrde da recikliraju, odvajaju otpad, racionalno koriste vodu i deterdžente ili koriste obnovljive izvore energije – premda te tvrdnje često ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Budući da potražnja za ekološki odgovornim i održivim turističkim proizvodima neprestano raste, sve je više takvih primjera koji, iako možda kratkoročno donose korist poduzećima, dugoročno štete vjerodostojnosti održivog turizma.“
''Turističke reklame prepune su pomodnih riječi poput ''eco-friendly'', ''održivo'', ''prijatelj prirode'', ''prirodno'' i slično, no jesu li sve istinite?'' napominje Tihana Arapović iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, udruge koja već 25 godina aktivno djeluje u području zaštite prirode, a za DNEVNIK.hr objasnila je kako prepoznati i izbjeći greenwashing u turizmu.
Kako izbjeći zamku?
''Ekološki osviještenog putnika neće zavesti šarene potvrde ''održivosti'' objekata ili sličice ''organskog podrijetla'' hrane na tourist trap mjestima. Imajte na umu da u greenwashing ne spadaju samo netočne tvrdnje, već i one nedorečene ili nedostatno provjerene, primjerice u ''zelenim'' certifikatima", istaknula je Arapović i navela nekoliko savjeta što kao turisti možete učiniti kako ne biste upali u zamku greenwashinga:
- Istražite ponudu i pružatelje usluga
- Saznajte koje tijelo dodjeljuje određeni ‘’zeleni’’ certifikat, provjeri uvjete potrebne za dobivanje određenog certifikata i autentičnost
- Pitajte pružatelje usluga sve što vas zanima o njihovoj održivosti
- When in Rome, do as the Romans do: kupujte lokalno i podržite lokalnu zajednicu
Pri rezervaciji smještaja provjerite certifikate održivosti, tko ih dodjeljuje i koji su kriteriji za dobivanje certifikata. Primjer je kvalitetnog certifikata održivosti za smještajne objekte Dalmatia Green certifikat koji izdvaja održive objekte i poboljšava vidljivost među ekološki osviještenim gostima’’, istaknula je Arapović.
Prakse greenwashinga ponekad su lako uočljive, ali mnogo češće ostaju prikrivene i teško prepoznatljive, upozorio je Krešić: ''Osim oslanjanja na zdrav razum, ne postoji jednostavan i univerzalan alat koji bi omogućio pouzdano razlikovanje autentičnih održivih inicijativa od lažnih. Najdjelotvorniji način za suzbijanje takvih nepoštenih praksi jest kontinuirana edukacija potrošača, kako bi sami mogli razviti kritičku sposobnost prepoznavanja greenwashinga i donositi informirane odluke prilikom odabira turističkih proizvoda i usluga.''
Poštivanje zakona
Krešić napominje da prepoznavanju i izbjegavanju greenwashinga ne pridonose ni brojni sustavi zelenog i ekološkog certificiranja destinacija i hotelskih poduzeća, osobito kada se temelje na nejasnim, nedovoljno transparentnim kriterijima: ''Takvi certifikati često stvaraju komunikacijski šum i dodatno zbunjuju potrošače koji sve teže razlikuju stvarno održive prakse od čistog PR-a i marketinga. U nekim slučajevima, takvi sustavi certificiranja – upravo zbog svoje površnosti i komercijalne orijentacije – mogu sami po sebi predstavljati oblik greenwashinga.''
‘"Poznata internetska platforma za najam smještaja Booking.com imala je program ‘’Putuj održivo’’ u sklopu kojega su određene smještajne jedinice označavane kao ‘’održive’’ na različitim razinama. Smještajne jedinice, koje su po kriterijima ove platforme održive, dobile bi zelene listiće na svojim profilima i tako su reklamirane putnicima. Nizozemsko nadležno tijelo za tržište i potrošače (ACM) smatra da ovaj program zavarava te da nije dovoljno dobro pojašnjeno što za određeni smještaj znači da je ‘’održiv“. Zbog uočenog greenwashinga’’, navela je Arapović., ‘’Booking.com uklonio je program ‘’Putuj održivo“ i uveo davanje prednosti smještajnim jedinicama koje imaju certifikate održivosti od trećih strana’’.
''Važno je napomenuti da se iznajmljivači često služe promoviranjem svoje održivosti koja je već zakonom određena. Primjerice, hoteli nekad znaju naglašavati kako su plastic-free budući da nemaju jednokratnih plastičnih pakiranja, no jednokratna plastika već je zakonom zabranjena u Europskoj uniji. Stoga, iznajmljivači i ugostitelji koji u svom poslovanju ne koriste jednokratnu plastiku, ne rade ništa dodatno ekološki osviješteno, već samo poštuju zakon'', objasnila je Arapović.
Hrvatska ima veliku priliku
''Greenwashing se kao konkretna pojava primarno ne veže uz hrvatski turizam, što je s aspekta zadržavanja pozitivne percepcije i ugleda naše zemlje kao kvalitetne destinacije i poželjno. Veseli što sve više destinacija u Hrvatskoj prepoznaje važnost održivosti, a navedeno potvrđuje i prestižna lista Green Destinations Top 100 Stories u sklopu koje našu zemlju predstavljaju dobre prakse i projekti održivosti s Lošinja, Cresa, Dugog otoka, Plitvičkih jezera i Like te Ivanić-Grada'', istaknuli su za DNEVNIK.hr iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Za Hrvatsku su, dodaju, ''pozitivni i pokazatelji iz određenih istraživanja prema kojima inozemni gosti našu zemlju ponajviše prepoznaju po izuzetno očuvanoj i bogatoj prirodnoj baštini, ali i po povijesti, kulturi te raznolikoj i kvalitetnoj eno-gastronomiji, što pak potvrđuje predanost održivosti kao konceptu koji zahtijeva dugoročno i kontinuirano djelovanje.''
'''Održivost nije dodatna ili sporedna strategija, već predstavlja suštinsku promjenu u načinu razmišljanja o turizmu i upravljanju turističkim poslovanjem. Ona je ključni preduvjet za dugoročno kvalitetan i konkurentan razvoj turizma. Bez sustavne implementacije održivih praksi u poslovne procese pružatelja turističkih usluga, konkurentnost hrvatskog turizma postupno će slabiti, a njegova tržišna pozicija biti ozbiljno narušena'', upozorio je Krešić i naglasio da održiv pristup dugoročno donosi brojne koristi: ''Povećava kvalitetu turističkih proizvoda i usluga, privlači goste više platežne moći, povećava prihode od turizma te jača konkurentsku poziciju destinacije.''
Da održivost u turizmu nije suprotnost profitabilnosti, već njezin preduvjet za dugoročni uspjeh., naglašava i Arapović: ''Turistički sektor koji ulaže u održivost može smanjiti troškove poslovanja (npr. kroz energetsku učinkovitost i smanjenje otpada), privući ekološki osviještene putnike te osigurati dugoročnu stabilnost prihoda. Također, implementacija stvarnih održivih praksi može značajno doprinijeti hrvatskom turizmu kroz očuvanje prirodnih resursa, poboljšanje kvalitete turističke ponude i jačanje reputacije destinacije.''
Šira slika i dugoročnost
Da održivost u kontekstu daljnjeg razvoja hrvatskog turizma nema alternative, napominju iz Hrvatske turističke zajednice te, između ostalog, naglašavaju: ''Cilj je da turizam bude pokretač rasta i razvoja, ali ne na štetu lokalnog stanovništva, već upravo suprotno, ideja je da turizam još jače bude u funkciji dobrobiti cjelokupne zajednice. Važno je to i s aspekta zadovoljavanja turističke potražnje, odnosno aktualnih trendova prema kojima današnji ljubitelji putovanja sve više traže autentična iskustva, lokalne običaje i tradiciju te nastoje upoznati domaće ljude i kulturu destinacije u kojoj borave, a pritom veliku pozornost daju održivosti, ekologiji i očuvanju okoliša.''
Važno je stoga ponoviti da se greenwashing uoči prije ili kasnije, što može rezultirati padom profita i gubljenjem povjerenja gostiju, upozorila je Arapović te poručila pružateljima usluga u turizmu da moraju gledati širu sliku i planirati dugoročno: ''Budite iskreno održivi i ekološki osviješteni te to prenosite i na svoje goste. Imajte na umu i da ''održivost'' ne označava samo recikliranje, obnovljive izvore energije i ostale ''zelene'' prakse. Održivost se odnosi i na utjecaj koji imate na lokalnu zajednicu.''
Za održivost najvažniji su edukacija i ulaganje u budućnost i stoga je važno da svatko od nas radi na razvijanju kritičke sposobnosti i korištenju fact-checking alata za prepoznavanja greenwashinga kako bismo mogli donositi informirane odluke prilikom odabira turističkih proizvoda i usluga.
-
Poziv Domagoja MikićaBiser Dalmacije pretvoren u leglo otpada i ilegalne gradnje, država šuti: "Ovo je nacionalna sramota"
-
U privatnom posjetuPremijer Plenković s obitelji u Vatikanu: Kratko se susreo sa Svetim Ocem
-
najavio TrumpVeliki plan restrukturiranja: Amerika zatvara ambasade, evo tko prvi nestaje s karte
