"Tajani se ispričao i to je lijepo, ali on je to rekao i to ostaje kao upozorenje. Ne smijemo sigurno prijeći preko toga kao da je to bio lapsus", kaže Nazor.
Pročitajte i ovo
4,0 po Richteru
Jači potres zatresao jug susjedne zemlje
u Alpama
U četiri nesreće poginulo četvero planinara: Muškarac pao u provaliju od čak 400 metara
Upitali smo Nazora što je to izvučeno iz širega konteksta izjave, kao što sam Tajani tvrdi, a što je zapravo nedvosmisleno.
Izjava je nedvosmislena, no evo što joj fali
"Sve je rečeno, sve je jasno. Radi se o pretenzijama i radi se o jednoj grupaciji u Italiji koja ima te želje. Imamo iz Domovinskog rata dokumente gdje su pojedinci bili čak i sa Srbima u Kninu. To su bile, rekao bih, tragikomične situacije, a dokumente o tome također smo objavili", odgovara Nazor.
"Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno. To je isto što misli i Vučić, samo se sad ne usudi reći. Govorio je da je Glina srpska. Ista je sad situacija, nemamo se što čuditi", dodaje.
Jakovina, s druge strane, daje širi kontekst, odnosno puniji kontekst onoga što je Tajani zapravo mogao ili trebao reći.
"Iz toga kako je on to formulirao doista se moglo shvatiti onako kako su to u Sloveniji i Hrvatskoj shvatili. Ono što je on mislio da je vjerojatno trebalo reći, ali to nije rekao, jest da su Talijani koji su stoljećima živjeli u dijelovima Istre, a neki su bili i u Dalmaciji i ostavili svoj kulturni pečat, dio talijanskog naroda koji zavređuje da se njihova povijest valorizira, da ih se sasluša, da se ta sudbina opiše...
Ono što je bilo problematično u njegovim, naročito prvim izjavama jest da on ne spominje zbog čega je došlo do prekida višestoljetnog života Talijana u nekim dijelovima Hrvatske i Slovenije, a to je zbog fašizma i onoga što se događalo u vremenu Mussolinijeve vlasti i vremenu Drugog svjetskog rata. To je puni kontekst", ističe Jakovina.
"S tim punim kontekstom ta bi izjava dobila puni smisao i bila bi mnogo manje sporna. Ona je u Hrvatskoj sporna zbog toga što Hrvatska radi isto, samo što mi nismo spremni kad se to, eto, dogodi nama s talijanske strane", dodaje Jakovina.
Politička korektnost nasuprot zaoštravanju odnosa
Premijer Andrej Plenković i na sjednici Vlade u četvrtak osvrnuo se na pisanu ispriku Antonija Tajanija te izrazio zadovoljstvo tim činom, ali i nadanje da će to biti dovoljno da takvih i sličnih izjava više ne bude. Nazor to isto tako smatra korektnim.
"To je politički korektno. Što je trebao? Objaviti rat Italiji?" kaže.
"Čovjek kaže 'živjela talijanska Dalmacija'. Meni je drago da se ispričao i da je ostalo na tome, jer bi u protivnom to doista značilo zaoštravanje odnosa. Tajani je i pisano i javno dao obrazloženje pa ćemo do sljedećeg puta vidjeti", smatra Nazor.
Primjerena reakcija hrvatske politike
Ipak, reakcije na Tajanijevu izjavu u Sloveniji su bile još žešće, a u europarlamentu su njihovi zastupnici zatražili i Tajanijevu ostavku na mjesto predsjednika EU parlamenta. Nazor smatra da je Hrvatska primjereno reagirala.
"Svi su reagirali, od Sabora, svih stranka, Vlade i Predsjednice", kaže.
Povijest će skandaloznu Tajanijevu izjavu otpratiti u zaborav
S obzirom na to da se povijest piše svakog trenutka i da svaki događaj ostavlja manji ili veći trag u tom smislu, zanimalo nas je hoće li povijest zabilježiti Tajanijevu izjavu kao ozbiljan incident ili će ona pasti u zaborav. Povjesničar Jakovina nudi svoje viđenje.
"Da je Tajani to rekao samo s pozicije svoje političke partije, onda bi to bila jedna od ne tako malobrojnih, ali više puta zabilježenih izjava koje postoje u različitim zemljama. Njegova pozicija predsjednika EU parlamenta to čini spornim i osjetljivijim više nego što ta izjava sama po sebi jest", smatra Jakovina.
"Hoće li to ostati zaboravljeno? Mislim da hoće, zbog više razloga. Prvo, njega neće više biti na toj poziciji nakon europarlamentarnih izbora. Drugo, zato što Hrvatska teško može biti principijelna jer se ponaša upravo u skladu s tom izjavom, samo nam se to sad obilo o glavu. Hrvatska svoju politiku suočavanja s prošlošću vodi na tragu onoga što je Tajani izjavio, samo što je on to rekao iz talijanske perspektive, pa smo se mi našli ugroženi. Hrvatska nema puno kredibiliteta i teško može nekome držati lekcije.
Izjava Milijana Brkića u kojoj je on upozorio da nema zadiranja u teritorij nije bila kriva, ali ona zvuči smiješno jer dolazi od nekoga tko čitav svoj život govori isto to što i Tajani, samo što je upućeno prema nekim drugima, Srbima, liberalima, ljevičarima... Treće i najvažnije, Hrvatska ima četiri milijuna stanovnika, Italija ima 60 milijuna stanovnika. Italija je član G7. Ako ćete na međunarodnom planu vagati tko je važniji, onda je jasno tko je važniji", ističe Jakovina.
Sjeme revizionizma sijemo sami?
S obzirom na to da Tajanijeva izjava nije endemska pojava u Italiji, zanimalo nas je jesu li takve i slične izjave zapravo dio talijanske politike. Nazor smatra da je ta izjava rezultat zanosa i specifičnih političkih opcija, dok Jakovina daje i primjer takvih ekstremno desnih pozicija prema Hrvatskoj u Italiji.
"Ne mogu reći da je to dio talijanske politike. Tamo postoje stranke s različitim programima. Ova je izjava jasna, ona je bila u zanosu. Sad će se politički stvari nastojati ispeglati i to je korektno. Međutim, meni tu ništa nije nedvosmisleno. Ipak, diplomacija ima svoj način djelovanja", kaže Nazor.
"To jest problem, ali imate Fratelli d'Italia (Talijansko bratstvo), talijansku još desniju organizaciju koja je odmah po promjeni Trga maršala Tita u Zagrebu imala svoj sastanak, na kojem su razgovarali o tome što bi se eventualno u toj Hrvatskoj moglo događati i mogu li oni u takvoj atmosferi kakva sad jest vidjeti veće prilike za te ekstremne politike ili revizionističke politike nego što su dotad imali. To je problem", smatra Jakovina.