"Prema našoj studiji, pad broja katolika u Hrvatskoj nije dominantno rezultat iseljavanja, nego promjena svjetonazora koja je zahvatila hrvatsko društvo", izjavio je profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić Hini.
Ustvrdio je kako ovaj podatak zapravo pokazuje i da su Hrvati istodobno sve manje spremni biti i osjećati se Hrvatima, odnosno da nacionalni identitet među Hrvatima slabi.
Podsjetio je kako pripadnost katoličanstvu većina Hrvata smatra sastavnim dijelom nacionalnog identiteta. Napominje kako studija jasno pokazuje da Hrvati u iseljeništvu sve manje posjećuju hrvatsku nastavu ali i katoličke misije u iseljeništvu.
Ako se prvih trideset godina hrvatske države stvarala funkcionalna državnost i utvrđivao hrvatski identitet, očito predstoji etapa razgradnje tog identiteta, ocijenio je.
U Hrvatskoj su se, smatra Jurić, oblikovala dva međusobno suprotstavljena društvena i politička bloka.
U središtu novog sukoba hrvatskog društva zapravo je borba za "kulturnu hegemoniju" između stare srednje klase i nove srednje klase, rekao je Jurić dodavši kako će sukob vrlo brzo postati zoran u pogledu shvaćanja iseljavanja i useljavanja kao ključnog identitetskog pitanja.
Napomenuo je kako se vrijednosti nove srednje klase artikuliraju kroz tzv. "zeleni kapitalizam", globalizam, klimatske teme i rodna prava.
Na drugoj strani društvenog spektra, istaknuo je, raste srdžba rezignirane stare srednje klase čije se vrijednosti proglašavaju zaostalima i koja, u nedostatku političke artikulacije, sve više skreće ka populizmu.
Pročitajte i ovo
Nova srednja klasa potiskuje vrijednosti teškog rada, discipline, jasne hijerarhije, zavičajnost, obitelj i nacionalnost, rekao je Jurić dodavši kako u prvi plan postavlja kozmopolitizam, individualizam i ideju rodnih prava.
Jurić je podsjetio kako je projekciju o padu broja pripadnika Katoličkoj crkvi objavljena prije više od godinu dana kada su analizirani odgovori na anketni upitnik provoden u hrvatskom iseljeništvu na uzorku od preko tisuću iseljenih.
Tada se, napomenuo je, jasno pokazalo da je dobna skupina između 20 i 35 godina, koja čini glavninu iseljenih Hrvata, znatno manje religiozna od svojih roditelja te da glavnina (56,8 posto) naginje liberalnom svjetonazoru.
Jurić je najavio kako se o svemu opširnije analizira u knjizi "Zarobljeno društvo" (Luković, Jurić, Piplica) koja izlazi krajem listopada.
