Nakon silnih povlačenja proizvoda s polica pitali smo stručnjake na što paziti: "O jednoj stvari se ne govori, a jako je važna"

Skoro svakodnevno smo svjedoci da je neki prehrambeni proizvod povučen s polica trgovačkih lanaca. Jaja, tjestenina, keksi samo su neki u nizu prehrambenih proizvoda koji su pali na inspekcijom testu zbog salmonele, pesticida...

Odgovore što se događa na tržištu hrane i trebaju li se građani zabrinuti potražili smo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu te smo razgovarali sa stručnjakom za hranu Marijanom Katalenićem.

"Tijekom ove godine, do 4. listopada, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je putem RASFF sustava (Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje) od Državnog inspektorata Republike Hrvatske zaprimila 87 različitih obavijesti od kojih se njih 78 odnosilo na opoziv proizvoda i jedna na obavijest o incidentu ili potencijalnom incidentu. Ostale obavijesti su se odnosile na različite dodatne informacije i obavijesti", rekli su nam u HAPIH-u.

"Tijekom 2021. godine je ukupno zaprimljena 121 obavijest, a 115 obavijesti odnosilo se na opoziv proizvoda.  Tijekom 2021. godine opozvano je više proizvoda (84 posto) proizvedenih u zemljama EU, svijeta ili im je porijeklo nepoznato u odnosu na hrvatske proizvode (16 posto). U 2022. godini je do sada situacija slična, opozvano je 88 posto proizvoda proizvedenih u zemljama EU, svijeta ili im je porijeklo nepoznato i 12 posto hrvatskih proizvoda", poručuju iz te Agencije.

Razlozi povlačenja

Ističu kako je najčešći razlog povlačenja hrane u proteklom periodu ove godine bio zbog prisustva bakterija iz roda Salmonella u oko 18  posto slučajeva, dok je u 13 posto slučajeva uzrok povlačenja bila prisutnost pesticida etilen oksida.

Svih ostalih opasnosti odnosno, drugih razloga povlačenja u istom periodu, a koji obuhvaćaju strana tijela u hrani (poput komadića stakla), nedeklarirani alergeni (jaja), migraciju melamina i neodobrene boje u hrani, povećane količine cijanida, 3-MCPD, tropanskih alkaloida bilo je po jedan ili nekoliko od svake navedene opasnosti.

U posljednjih tjedan dana povlačila su se jaja i čokoladne napolitanke uslijed prisustva Salmonella enteritidis i Salmonella typhimurium.

Na naš upit postoji li neka namirnica ili grupa hrane koje se češće povlači s tržišta naglasili su da generalno to ne mogu reći iz razloga što se Planovi monitoringa odnosno službene kontrole rade temeljem zakonodavstva koje propisuje uzorkovanje proizvoda utemeljeno na određenim vrstama opasnosti, bez obzira govorimo li o kemijskim ili mikrobiološkim opasnostima. Tako su primjerice tijekom 2022. godine povučena 53 proizvoda iz razloga nesukladnosti vezano uz kemijske kontaminante (kao što su primjerice pesticidi, aditivi, teški metali, mikotoksini i dr.), a 23 proizvoda zbog neke mikrobiološke opasnosti.

No, naglašavaju da ono na što potrošači prije svega trebaju obratiti pozornost su rokovi trajanja hrane, budući da se oni razlikuju za hranu koja se brže kvari, odnosno koja je više podložna mikrobiološkom kvarenje te stoga na njoj i stoji datum "upotrijebiti do", koji je obvezujući. To se prvenstveno odnosi na proizvode kao što su meso i kratkotrajni mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, svježa riba i slično, generalno neprerađenu ili nisko prerađenu hranu animalnog porijekla.

Tko točno kontrolira hranu u Hrvatskoj?

"Za sigurnost hrane je odgovoran  proizvođač ili trgovac koji ju stavlja na tržište. Kontrola hrane nalazi se pod nadležnošću DIRH-a, odnosno kontrole provode veterinarski i sanitarnih inspektori. Na godišnjoj se razini donose planovi monitoringa koji obuhvaćaju svu hranu te propisane mikrobiološke i kemijske parametre, ali i više od toga. A u slučaju izvanrednih situacija, kontrole se prilagode zahtjevima", naglasili su iz Agencije.

Pročitajte i ovo Objavio Državni inspektorat Provjerite zalihe i nemojte ih jesti! S polica se povlači više vrsta keksa, opasni su za zdravlje

Pročitajte i ovo BAMBUS MOPIT Još jedan proizvod povlači se s polica hrvatskih trgovina: Ako ga imate, nemojte ga koristiti

Iz Agencije ističu da je sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj preslik  Europskog sustava, za koji se smatra da je najsigurniji na svijetu.

"Kontrola sigurnosti prati se od primarne proizvodnje, od sirovina koje se koriste u proizvodnji, gotovog proizvoda, a provode se i kontrole kada je hrana već na tržištu. Osim toga prilikom proizvodnje hrane primjenjuju se dobre higijenske prakse nužne za osiguravanje sigurnosti hrane. Kod proizvodnje svaka je serija hrane posebno označena čime se postiže da se što brže može ući u trag takvoj hrani, spriječiti da se nađe na tržištu ili poduzeti mjere hitnog povlačenja i opoziva. Kontaminanti koji se mogu naći u hrani, a smatra se da mogu imati štetni utjecaj na zdravlje, i u količini u kojoj se nađu, ako se nađu, su u količini manjoj od one koja bi mogla biti štetna za zdravlje. Zato što se prilikom određivanja sigurnih vrijednosti koristila 100 puta manja vrijednost od štetne", nagašavaju iz Agencije. 

Također, pozivaju građane da prate obavijesti o povlačenjima i opozivima hrana koji se objavljuju na stranicama HAPIH-a i DIRH-a, a u slučaju bilo kakvih sumnji, mogu ih se slobodno obratiti.

Stručnjaci savjetuju

Savjetuju da treba uzimati raznoliku hranu, na više različitih mjesta. Paziti da ambalaža nije oštećena, te da hrana koja se kupuje nije promijenila svojstva karakteristična za tu hranu (promjena mirisa, boje, konzistencije), a povezana su sa svježinom namirnica koje se mogu lakše pokvariti. Tako primjerice svježa riba ima ružičaste škrge, bistre oči, te ne ostaje udubljen pritisak prstom u tijelo. Jaja koja su svježa potonu ako se stave u posudu s vodom, a ako plutaju su sumnjive starosti.

Pročitajte i ovo provjerite imate li ih kod kuće Povlači se proizvod iz Srbije zbog povećanih vrijednosti kemijske tvari

Pročitajte i ovo POVLAČENJE PROIZVODA Sve na jednome mjestu: Pogledajte koji su sve proizvodi u zadnje vrijeme povučeni s polica trgovina

Svježe meso ima izraženu boju, čvrsto je i nije ljepljivo na dodir, te ima karakterističan miris. Obavezno se treba pridržavati uputa na oznakama hrane, o uvjetima pohrane hrane, a posebice roka trajanja. Hrana koja ima oznaku "upotrijebiti do" nikako se ne smije konzumirati nakon isteka toga roka. Hrana koja ima oznaku "najbolje upotrijebiti do" može se konzumirati i nakon isteka roka, prema vlastitoj procjeni jer moguće je da se promijene neke odlike hrane, ali te promjene neće utjecati na zdravlje.

"Ako vam hrana na bilo koji način izgleda sumnjivo, miriši drugačije, ili se dvoumite je li svježa, bolje je takvu hranu izbjegavati", poručuju. 

Naglašavaju da je od iznimne važnosti da potrošači budu educirani i na jasan i nedvosmislen način informirani o hrani koja se stavlja na tržište kako bi na taj način mogli informirano odlučivati o tome koju će hranu kupiti i konzumirati. Informacije o hrani moraju biti takve da ne obmanjuju krajnjeg potrošača osobito glede sastava, količine, trajnosti, podrijetla, postupka proizvodnje, karakteristika hrane, prirode, identiteta i svojstava hrane. Osim toga, sve više ljudi pati od alergija i intolerancije na hranu te je za njih od posebne važnosti da dobiju točnu informaciju o određenim tvarima iz krane koje izazivaju te tegobe.

Puno loše hrane

Stručnjaka za hranu Marijana Katalenića pitali smo ga što je razlog toliko čestih opoziva, znači li to da inspektori češće provjeravaju proizvode ili na naše tržište češće dolazi hrana lošije kvalitete pa samim time i nije zdravstveno ispravna.

"I jedno i drugo. Na tržištu se pojavljuje sve lošija hrana. Imamo hiperprodukciju hrane i sve je to dovelo do toga da nikada nije bilo toliko loše hrane na tržištu. Imamo situaciju da proizvođač u tom lancu nabavlja sirovinu koju oblikuje u proizvod koji je prihvatljiv za potrošače, a da minimalno potroši . Često imamo situaciju da koristi sirovinu upitnog sastava. Znači proizvođač uzime loše sirovine kako bi zaradio i iako je tehnološki proces ispravan u konačnici na tržište izbacuje proizvod upitne zdravstvene ispravnosti. Tu imamo i potrošača koji, pak, želi za minimalno novca kupiti neki proizvod. Tu je i nutricionist koji gleda, pak, treću stranu priče, njega zanima kvaliteta sirovine te hoće li taj proizvod zadovoljiti nutritivne vrijednosti u organizmu", objašnjava stručnjak. 

Onaj tko hranu proizvodi ili je stavlja na tržište mora biti siguran da je ta hrana zdravstveno ispravna. Katalenić upozorava kako nikada više na tržištu nismo imali hrane čija je kvaliteta upitna te nema dobru nutritivnu vrijednost.

O ovom problemu se ne govori

Činjenica je da se na tržištu nudi hrana koja je jeftina i loše kvalitete.

"Fokus se više stavlja na zdravstvenu ispravnost hrane, znači na štetne tvari koje bi se mogle nalaziti u hrani, a manje se obraća pažnja na sastojke hrane, a to je veliki problem o kojem se ne govori. Na tržištu postoji hrana slabije nutritivne vrijednosti nego što je bila prije određenog broja godina", objašjnava.

Naglašava da je tu važna edukacija o pravilnoj prehrani, koja je na niskoj razini, zbog toga imamo sve više pretilih osoba što dovodi do zdravstvenih problema, a samim time i do preopterećenosti zdravstvenog sustava.