Ekonomski analitičar Andrej Grubišić za Dnevnik Nove TV rekao je da je razumno očekivati tijekom ove godine usporavanje stope rasta cijena.
"Manja stopa inflacije ne znači i pad cijena, to treba demistificirati. Mi smo prošle godine imali službeno inflaciju nekakvih 13, 14 posto. Ona je obuhvatila set proizvoda i usluga koji svi ne koristimo u jednakoj mjeri, a nije obuhvatila cijene nekretnina i vrijednosnih papira. Ove su godine službene procjene 6 posto i ako uzmemo ono što je prošle godine bilo 100, na kraju ove godine bit će 120", rekao je Grubišić.
"U idućih šest do devet mjeseci mjere takozvane restriktivne monetarne politike počet će davati prve rezultate. Ogromna je količina novca posljednjih deset godina upumpana u ekonomiju bez neke stvarne podloge u proizvodnji te je to uvelike dovelo do inflacije", rekao je.
Poručio je da je Vladina mjera ograničavanja cijena potpuno promašena strategija koja neće dati rezultate te je pitanje koliko će i tko u koliko mjeri snositi posljedice.
Pročitajte i ovo
s Osnovne liste
HZZO prihvatio prijedlog povećanja cijena za dio pomagala
"Vlada u nekoj mjeri može apelirati na monetarnu politiku. Hrvatska država je nepunih 50 posto ekonomija, ugriz države je velik te bi ona trebala smanjivati svoju potrošnju, a samim time i porezno opterećenje te osjetno više novca davati biznismenima i građanima da se oni sami bore s inflatornim pritiscima", poručio je.
Naglasio je da uvijek apelira na smanjenje poreznog opterećenja, dakle smanjivati opću stopu PDV-a, jer time se biznisi čine profitabilnijima.
Pročitajte i ovo
Broji se svaki cent
Gotovo da nema stranog artikla koji neće poskupjeti: "Nikakvog ozbiljnog razloga za povećanje cijena nema. To je prigoda domaćima da sad uskoče"
"Ukinuo bih sva ograničenja vezana uz cijene jer to ne potiče konkurenciju. Ministar je rekao da građani imaju izbor - što je konkurencija veća, to je izbor veći, ali ako vi ograničavate cijene, onda nema puno motiva za dolazak novih konkurenata. Cijene treba deregulirati i u cijelosti treba odustati od ove ideje o oporezivanju ovog famoznog ekstraprofita. Upravno suprotno, mislim da veliki biznisi trebaju plaćati 10 posto na dobit kako bi se što više novca ostavilo biznisima i i građanima jer će oni puno racionalnije rasporediti takozvani višak", rekao je gost Dnevnika Nove TV.
Pročitajte i ovo
Od 1. ožujka
Stiže novi val poskupljenja? Hrana, piće, higijenski proizvodi, pelene... "Doći će do određene korekcije cijena"
Što se tiče subvencija, rekao je: "Nemam ništa protiv solidarnosti prema onima koje ne možemo smatrati odgovornima, no većinu nas se može smatrati objektivno odgovornima. Prema tome, trebamo jednako participirati u snošenju posljedica ove situacije. Problem je sa subvencijama da su nepravedne, nekom trebate uzeti da biste nekome drugome dali. Kome ćete uzeti i po kojim kriterijima i zašto baš njima? Nema državnog novca.
Ja sam protiv subvencija, izuzev onih skupina ljudi koji nisu radno sposobni. Naime, kada imate subvencije, one ne potiču racionalizaciju našeg ponašanja i ne pada potražnja, a onaj na strani ponude nema potrebu smanjivati cijenu. Subvencijama vi isključujete prirodni mehanizam smanjenja potražnje, koji šalje pogrešnu poruku. Sa subvencijama vi održavate umjetno potražnju koja bi sasvim sigurno bila reducirana jer bi ljudi maksimalno racionalizirali svoju potrošnju i ponašanje", poručio je ekonomski analitičar.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.