'Oni žele dokazati zločinački karakter jugoslavenskog režima'

U Münchenu se nastavlja suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, nekadašnjim visoko pozicioniranim dužnosnicima jugoslavenske tajne službe. Oni su optuženi za organizaciju ubojstva Stjepana Đurekovića. Suđenje je nastavljeno iznošenjem dokaznih prijedloga, a odvjetnika Josipa Perkovića, Antu Nobila, podsjetimo, na prošlom je ročištu sud grubo opomenuo nakon što je njemačke tajne službe prozvao za manipulaciju svjedokom Vinkom Sindičićem.

Pročitajte i ovo Suđenje u Münchenu Penava optužio Perkovića za izravno sudjelovanje u Đurekovićevu ubojstvu Slučaj prati Ivana Petrović Prates: 'Đureković je bio ustrašen i živio je konspirativno'

Obrana Zdravka Mustača i Josipa Perkovića pismeno je zatražila sve spise, kao i izjašnjavanje nadležnih službi u Njemačkoj o navodnoj povezanosti Vinka Sindičića s njemačkim tajnim službama. Tvrde da je glavni svjedok tužiteljstva bio dvostruki agent.

Odvjetnik udovice ubijenog Stjepana Đurekovića kaže da su iz Zagreba konačno stigli dugo traženi zapisnici službe za zaštitu ustavnog poretka. Čekaju na deklasifikaciju dokumenata iz arhive Saveza Komunista Hrvatske, te arhivu iz Beograda. Tamošnja sigurnosna služba tvrdi da je dio tražene dokumentacije uništen u napadima NATO-a.

Suđenje se nastavlja u petak, kada će biti dovršeno čitanje presude Krunoslavu Pratesu iz 2008. godine, kojom je zbog sudjelovanja u Đurekovićevu ubojstvu osuđen na doživotni zatvor. U presudi su opisane pojedinosti koje su prethodile ubojstvu iz 1983. godine, kao i povezanost Josipa Perkovića s ovim slučajem.

Sudac se posvađao s Nobilom, publika zapljeskala, sudac im zaprijetio izbacivanjem!

Na pitanje što se da zaključiti iz ročišta u ponedjeljak iz Müchena je odgovorila Ivana Petrović:

'Da se zaključiti više stvari. Prvo ovo oko Vinka Sindičića ja bih tumačila kao jednu odvjetničku bravuru, kao jedan spektakl, rekla bih prije svega za medije i javnost, a ne kao nekakav maestralni potez jer danas je čitana pravomoćna presuda Krunoslavu Pratesu u kojem je na dugo i široko čitan Sindičićev iskaz koji jasno kaže da on je bio dvostruki agent, da on je radio i za UDBU i za ondašnje zapadno-njemačke službe. On je detaljno opisao kako je vrbovan. Mnoge stvari oko Sindičića su nejasne, one su najprije zaštićene, one su tajne pa samim tim u sferi ozbiljne špekulacije ostaje i činjenica da je Sindičić bio u programu njemačke države kao svjedok, dakle da je bio u programu zaštite svjedoka. Ukoliko se to pokaže točnim to daje jedan sasvim novi pogled na ovu tezu obrane, jer zapravo zaštićene svjedoke u ovakvim stvarima ne možete tražiti među akademicima. Njih tražite među ljudima iz tog miljea. Ono što je sigurno već u početku kada se ovaj postupak trasira, bez obzira kako će sud pozicionirati Perkovića i Mustača, jest to da oni žele dokazati zločinački karakter jugoslavenskog režima.

Drugo, presuda Krunoslavu Pratesu koja je danas čitana je vrlo važan dokaz jer ona pokazuje te dinastičke odnose unutar komunističke oligarhije. Ona jasno kaže da je Mika Špiljak tražio likvidaciju Stjepana Đurekovića radi toga jer je želio zaštiti svog sina Vanju koji je naprosto krao devize iz Ine, a Đureković je za to znao.

To se jedino moglo izvršiti van ondašnje Jugoslavije. Radi toga je Đureković prijetnjama izveden na brisani prostor. On je došao u Njemačku. Odluku o njegovoj likvidaciji je donio Beograd. Beograd je jedini bio za to ovlašten, zapravo je jedini bio ovlašten za operacije izvan ondašnje Jugoslavije. Tko je donio tu političku odluku nije poznato. Zaprimio ju je Mustač i nalažio Perkoviću da organizira to ubojstvo.

Ono što je vrlo važno razumjeti u ovom postupku jest da je on jedan od 800 postupaka koje njemački sudovi provode nakon ujedinjenja, koji razotkrivaju jedno zlo vrijeme hladnoratovskog poretka kada je Njemačka bila mali patuljak američke politike, kada je ulazila u jalove kompromise s Jugoslavijom i taj postupak treba razumjeti kao to, a ne kao kao zaštitu revolucije, tekovina revolucije i struktura koje su iz nje proizašle, a koje prema presudi Pratesu u Hrvatskoj još uvijek postoje.'

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook