Dva napada na vojna vozila u Turskoj u manje od 24 sata pokazuju da se radi o svojevrsnom uzorku. 'Vojska je jedna od najvažnijih institucija turske države, što ukazuje na simbolične napade na osnove turskog identiteta i nacionalne sigurnosti', rekao je politolog Vedran Obućina u razgovoru za Dnevnik.hr.
Pročitajte i ovo
Trpe velike štete
POČEO JE SLOM? Ovo su ključne etape poraza IS-a
Više od 180 mrtvih
TKO KRŠI PRIMIRJE? Nepoznati avioni i dalje bacaju bombe
A to turskoj vlasti otvara mogućnost da reagira na sirijskom teritoriju, kao što je i najavila nakon pregovora o Siriji u Ženevi, između sirijskih vlasti i oporbe.
Podsjetimo samo da Turska i Saudijska Arabija priželjkuju pad režima Bašara al-Asada i bilo im je u interesu da se pregovori vode u korist sirijske oporbe. Međutim, vojna snaga sirijske vlasti potpomognuta Rusijom, počela je odnositi pobjede na bojištu te je utjecaj oporbe i njihova snaga za pregovaračkim stolom u Ženevi umanjena. To Turcima nije odgovaralo, pa su već počela nagađanja kako su posljednji napadi u Turskoj inscenirani od strane Turske ne bi li dobili argument da uđu u Siriju.
'Otkad su propali pregovori, saudijsko-turska koalicija uključuje i slanje saudijskih i turskih vojnika u Siriju. Tu je ključni razlog zašto su propali pregovori o prestanku vatre. Naime, kada su se pregovori vodili u Ženevi, sirijska oporba bila je pod velikim pritiskom uslijed napredovanja sirijskih vladinih snaga i Rusa do te mjere da su neki govorili da Asad nema s kim razgovarati jer su ih slomili. Ta situacija nije odgovarala ni Turskoj ni Saudijskoj, pa su odlučili prekinuti razgovore i krenuti u jačanje pritiska na Damask, kako bi izborili poziciju u kojoj neće biti lako pregovarati ni jednoj snazi.'
Vedran Obućina
'Turska na te napade ne mora odgovoriti, ali kao što smo vidjeli u prošlim slučajevima, na napade su odgovarali, ne toliko da su išli na fokusirani napad na neku organizaciju već su koristile široke napade i na kurdske snage u Turskoj i Kurde u Siriji, ali nisu napadali pripadnike ISIL-a iako su oni u prijašnjim slučajevima preuzeli odgovornost', rekao je Obućina.
Napominje kako još uvijek ne možemo stopostotno tvrditi da se radi o organiziranom napadu iz Radničke stranke Kurdistana (PKK), pa da Turci kažu kako je sada opravdan napad na Kurde.
'Vidjeli smo da je i prije turska Vlada bila sumnjičava prema Kurdima, ali se pokazalo da je Islamska država bila ta koja je izvela napad i preuzela odgovornost. Ako su ovaj napad doista izveli Kurdi, imamo tu logičan problem zašto su to napravili Kurdi, jer to njima ne ide u korist, osim ako to nije neki oblik novog terorističkog vala unutar same Turske koji nije vezan za situaciju Sirije već isključivo za kurdsko turske odnose. Kako god bilo, to Turskoj Vladi daje legitimnu moć da nastavi sa svojim planom slanja turske kopnene vojske u Siriju i da se tamo obračunava, ne samo s teroristima nego i s kurdskim i sirijskim državnim snagama', kaže Obućina.
'Napad će iskoristiti za ulazak u Siriju'
'Čini mi se da će to iskoristiti na način da odgovore ulaskom u Siriju. To ne znači da mislim da je Turska izvela napad ili da je to montaža napada kao što se već počinje naveliko pisati u pojedinim medijima, kako bi proizveli sliku ugroženosti. Ali, taj napad pogoduje legitimnosti daljnjih turskih vojnih operacija do te mjere da bi turska vlast možda htjela zatražiti pomoć svojih saveznika u zapadnim zemljama', napominje Obućina te dodaje da to dovodi do kolopleta novih pitanja.
Ukoliko se dogodi da Turci uđu na teritorij Sirije to će dodatno zakomplicirati situaciju, a vrlo je vjerojatno, napominje Obućina, da će doći do jačanja sukoba, izbjegličkog vala i regionalnih napetosti, ali i napetosti na globalnoj razini jer bi upletenost NATO-a značila i direktan sukob s Rusijom.
Osoba koja je izvela jučerašnji napad je identificirana, objavili su turski dnevni listovi bliski i oporbi i vlasti. Radi se o Sirijcu koji je ušao u Tursku kao izbjeglica. Identificirali su ga forenzičari zahvaljujući otiscima prstiju pohranjenima u imigracijskim službama prilikom njegova nedavnog ulaska na turski teritorij u svojstvu izbjeglice. Ukoliko se to i službeno potvrdi, postavlja se pitanje kako će se to odraziti na mnoštvo izbjeglica koje se balkanskom rutom pokušava probiti do zapadne Europe.
Obućina objašnjava kako je, prema obavještajnim procjenama rizika, ispod jedan posto onih koji koriste migracijski val s malicioznim tendencijama. 'To ne mora isključivo značiti terorizam, već može imati druge oblike neprimjernog ili kriminalnog ponašanja, od samih kriminalnih radnji, primjerice krađe pa do poticanje na organiziranje novih ideoloških ekstremnih ćelija u Europi koji će potom provoditi terorističke aktivnosti', kaže. Kao klasični primjer za to navodi francuski slučaj iz studenog. Osobe koje su bile ratovale u Siriji došli su u Francusku i ondje pripremale mladiće za smrtonosne napade zbog kojih su Francuzi nedavno produžili izvanredno stanje i time omogućuju policiji provođenje niz mjera koje se kose s ljudskim pravima, kao što je pretres doma po danu i noći bez uplitanja pravosuđa.
'Poanta je u tome što ekstremisti koji dolaze iz terorističke organizacije poput ISL-a, ne mogu putovati uobičajenim načinima, i oni koji su državljani primjerice Francuske, koriste lažna imena, pa prolaze izbjegličkim valom kako bi došli nezapaženi u zemlju odredišta. Zato je uvedeno davanje otiska prstiju kako bi se uskladili podaci, jer potrebno je biti tehnološki superioran na graničnim prijelazima tako da će i ti prijelazi biti puno sporiji', zaključuje Obućina.