Nutricionistica Maja Žanko ističe kako je 25 posto mladih djevojčica od 10-11 godina prestravljeno time da će postati debelo. Alarmantan podatak: u posljednje vrijeme s poremećajima hranjenja susreću se sve mlađa djeca. ''Dječica upijaju da je ideal samo jedna vrsta tijela i samo one koje su građene tako i tako su uspješne'', rekla je Žanko.
Pod krinkom brige za zdravlje dođe i do drugih ekstrema, kaže specijalistica dječje medicine Dina Petričević. ''S jedne strane imamo debljinu, a s druge poremećaje prehrane i nisku tjelesnu težinu što nismo ni viđali toliko koliko danas u vrijeme pandemije'', istaknula je Petričević.
Da djevojčice koje su inače rizične za razvoj poremećaja hranjenja u takvim okolnostima više razvijaju anoreksiju i bulimiju, pojasnila je Jelena Balabanić Mavrović, voditeljica centra za poremećaje hranjenja BEA. Osim anoreksije i bulimije, u poremećaje hranjenja spada i kompulzivno prejedanje. ''Nije riječ o hrani, riječ je o emocijama, nesigurnostima, niskom samopouzdanju'', apostrofirala je Mavrović.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Znakovi za uzbunu mogu biti: izbjegavanje određene hrane, provođenje puno vremena sami u sobi, opsesivno vježbanje, pretjerano vaganje hrane i brojanje kalorija, odlazak u kupaonicu nakon obroka...
Proces liječenja je dugotrajan - između četiri i šest godina. Nezdrav odnos prema tijelu nastoji se promijeniti i psihoterapijom pokretom i plesom. Važno je da roditelji djeci pokažu, kaže psioterapeutkinja Tončica Šiškov, da nije nužno da dijete odgovara nekim propisanim standardima izgleda da bi bilo vrijedno i voljeno. Stručnjaci apeliraju: primijetite li promjene u ponašanju svog djeteta - potražite stručnu pomoć.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
