Stručnjaci podijeljeni o mogućim posljedicama eksploatacije nafte u hrvatskom dijelu Jadrana

Dok energetičarka iz WWF Adria Petra Remeta smatra da Hrvatska time odustaje od borbe protiv klimatskih promjena, profesorica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar misli suprotno, predsjednica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) Maja Božičević Vrhovčak odgovara "ni jedno ni drugo", a oceanograf s Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta u Zagrebu Mirko Orlić kaže da – ne zna.

Pročitajte i ovo Strogo zaštićeno zakonom Ukrajinka zgrozila: Na Jadranu učinili ono što se žestoko kažnjava, a ona se hvalila fotkama na društvenim mrežama Velika šteta Stranac na Jadranu divljao jahtom preblizu obale, pa izazvao velike valove: Policija objavila što se zbog toga dogodilo

Remeta upozorava da se Hrvatska obvezala na ograničavanje emisija stakleničkih plinova u borbi protiv klimatskih promjena i izradu Strategije razvoja niskougljičnog gospodarstva. Stoga plan istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu pokazuje kako Hrvatska ne samo da odustaje od borbe protiv klimatskih promjena, već i doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova.

Daria Karasalihović Sedlar smatra da se vađenjem ugljikovodika iz Jadrana neće povećati otpuštanje stakleničkih plinova, nego će se smanjiti hrvatska energetska ovisnost.

Evo tko se brine za najčišće more u Europi

Eksploataciji nafte i plina u Jadranu prethode istražni radovi kako bi se potvrdile rezerve i njihova ekonomska isplativost, a pri samoj eksploataciji treba se držati strogih tehnoloških standarda i propisanih mjera zaštite okoliša, kaže ona.

Maja Božičević Vrhovčak upozorava da održivi razvoj ima tri stupa – gospodarski, društveni i okolišni, crpljenje nafte moglo bi naštetiti okolišnom stupu, a Vlada nije predstavila koje pozitivne ekonomsko-socijalne dobrobiti očekuje od tog procesa.

Koliko i kakva nova radna mjesta očekuje, koje gospodarske grane će pridobiti, i možda najvažnije pitanje – tko i koliko će zaraditi od eksploatacije nafte, nije poznato hrvatskoj javnosti, zaključila je direktorica DOOR-a dodavši kako treba omogućiti građanima da sudjeluju u odlučivanju o tom i sličnim projektima.

Za bilo kakvu ozbiljnu odluku najprije bi valjalo provesti pomnu analizu koristi koje projekt donosi Hrvatskoj, kao i rizika kojima projekt izlaže ekosustav Jadranskog mora, smatra Mirko Orlić. Sve odluke bez toga počivaju na osjećaju, a ne na računu.

Ako želite afirmirati vaše stajalište da projekt udaljava Hrvatsku od održivog razvoja, prihvatite se brojki, kazao je Orlić i predložio WWF-u da također napravi trodimenzionalnu računalnu simulaciju posljedica koje bi nastale izlijevanjem 600.000 tona nafte.

Remeta je odgovorila da je plan eksploatacije nafte iz Jadrana ideja ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, pa se nada da će i "otići" s odlaskom Vrdoljaka s te funkcije.

WWF je kao dio koalicije "SOS za Jadran" povezao akciju "Sat za Planet Zemlju" u kojemu je naglasak na klimatskim promjenama te procesu dekarbonizacije globalne ekonomije i društva, s planiranom eksploatacijom nafte u Jadranu. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook