U jednom zagrebačkom vrtiću pojavio se streptokok, i to drugi put. Prvi put bio je u ožujku, a sada opet u rujnu. Ništa neobično, reći će vam svi. No način na koji se epidemiološka služba bori sa zarazom zgrozio je dio roditelja čija djeca idu u taj vrtić.
"Zdrava djeca trebaju se testirati iako nemaju simptome i svaki put plaćati test 16 eura po djetetu. Zdrava djeca trebaju preventivno piti antibiotik - profilaksu, a ako ne piju, ne smiju ići u vrtić. Dijete koje je pozitivno bez simptoma i pije antibiotik - smije ići u vrtić", objasnila je majka i dodala kako to znači da roditelji moraju uzimati bolovanje za zdravo dijete.
"Djeca ispaštaju jer gotovo nijedan roditelj ne želi trovati svoje dijete nepotrebnim lijekovima, pa se tako ne mogu ići igrati s prijateljima, nego moraju biti kod kuće. U obitelji koja ima više djece - ako samo jedno prima profilaksu, nema smisla. Osim toga, tada ga trebaju piti i roditelji, jer mogu biti prijenosnici streptokoka", objašnjava i napominje da za situaciju ne smatra odgovornim dječji vrtić.
Pročitajte i ovo
Istu proceduru roditelji i njihova djeca već su prošli i u ožujku, djeca su i tada bila dva tjedna kod kuće iako nisu imala simptome zaraze.
"Nije to čak ni stvar novca za brisove, ali da je zakonito djetetu davati antibiotik napamet, pogotovo ako je negativno, to je suludo i štetno. Antibiotici nisu preventiva. Oni djeluju jednako efikasno i na korisne i na štetne bakterije i zato se daju samo kada za to postoji indikacija", uzrujana je majka, koja želi da se takva praksa promijeni.
Pročitajte i ovo
Za objašnjenje smo upitali Epidemiološku službu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Kažu da oni postupaju u skladu s preporukama HZJZ-a, a sukladno prijavama nadležnih liječnika/pedijatara i odgojno-obrazovne institucije.
"Razumijemo zabrinutost roditelja, ali bitno je znati da ovom problemu svi uključeni dionici pristupaju ciljano i multidisciplinarno, a na dobrobit zajednice u kojoj živimo", kažu iz Zavoda te se pozivaju na Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Pravilnik o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti, Provedbenog programa imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom za obolijevanje i Preporukama za postupanje kod streptokokne bolesti HZJZ-a.
U ovom posljednjem, navedeno je, pojednostavljeno, kako kod neinvazivnih infekcija nije potrebno provoditi kemoprofilaksu kod osoba bez simptoma, a nije potrebno ni uzimati brisove svih članova kolektiva. U pravilu liječenje asimptomatskih kliconoša ili njihovo udaljavanje iz kolektiva nema smisla jer se i oni koji su bili negativni u brisu mogu već sljedeći dan negdje inficirati i unijeti streptokok u kolektiv.
Pročitajte i ovo
No postoji i iznimka. Ako u tjedan dana više od 15 posto kolektiva oboli od gnojne angine ili šarlaha ili ako više od 20 posto kolektiva oboli od šarlaha u razdoblju od dva tjedna, preporučljivo je svim članovima kolektiva dati kemoprofilaksu bez prethodnog uzimanja brisa.
Pročitajte i ovo
Epidemiološka služba prati broj zaraženih na dnevnoj bazi preko Digitalnog sustava prijavljivanja zaraznih bolesti HZJZ-a, prispjelih prijava od nadležnih pedijatara, liječnika obiteljske medicine i bolnica, kao i komunikacijom sa zdravstvenim voditeljima u dječjim vrtićima. Na temelju pravilnika i preporuka HZJZ-a zdravstvena voditeljica roditelje ili skrbnike obavještava o preporučenoj kemoprofilaksi koju je nužno dostaviti nadležnom pedijatru koji donosi odluku o njezinu propisivanju.
