Katalonija želi neovisnost, no ovi podaci im nikako ne idu u prilog

Čini se da inicijativa za katalonsku neovisnost nema previše temelja u međunarodnom pravu, a niti neki sličan i uspješan presedan.

Što kaže zakon?

Pročitajte i ovo Policija sumnja u svojeg kolegu Katalonija ima novog premijera: On je nakon 14 godina prvi koji se protivi neovisnosti U Kataloniji VIDEO/FOTO U bizarnoj nesreći ozlijeđeno 45 osoba, neki su kritično: Autobus u okomitom položaju ostao zaglavljen ispred tunela

"U pogledu međunarodnog prava, državom postajete kad vas priznaju druge države", istaknula je Anna Stilz, profesorica političkih znanosti na Princetonu.

Nije htjela izričito komentirati slučaj Katalonije, no razjasnila je kako postoji nekoliko prihvatljivih scenarija za skupine ljudi koje traže pravo da vladaju sobom neovisno od drugih država.

"Pravo na samodređenje se načelno ne odnosi na manjine unutar država. Odnosi se na kolonizirane narode, one koji su podvrgnuti prekomorskoj kolonizaciji, koji žive u režimu s rasnim zakonima ili u vojnoj okupaciji".

Ideja samoodređenja, koju je prije jednog stoljeća popularizirao američki predsjednik Woodrow Wilson kao odgovor na ideje ruskog revolucionara Vladimira Lenjina, naglašena je u Povelji Ujedinjenih naroda na temelju koje je 1945. osnovana svjetska organizacija.

Kasniji sporazumi UN-a razjasnili su kako ne smije biti miješanja u druge države, iako su kolonije i drugi neautonomni teritoriji dobili poseban status i pravo na samoodređenje.

Što se smatra "priznanjem"?

Ne postoji ustaljeno i precizno pravilo o tome koliko zemalja treba priznati novu državu kako bi ona bila prepoznata kao takva. Primjer je Tajvan koji ne priznaje velik dio svijeta, ali taj otok i dalje u većini slučajeva funkcionira neovisno od Kine.

Pobornici neovisne države Palestine postigli su značajan napredak 2012. kad je Opća skupština tu zemlju proglasila državom promatračem nečlanicom, čime su joj omogućili članstvo u međunarodnim tijelima poput Interpola. No druge države poput Izraela i Sjedinjenih Država i dalje je ne priznaju, zbog čega teško nastupa samostalno.

Što je uopće država?

Konferencija u Montevideu iz 1933. postavlja četiri kriterija za status države: funkcionalna vlast, stalno stanovništvo, kontrolu nad teritorijem i mogućnost uspostavljanja odnosa s drugim državama.

No ispunjenje tih kriterija nije dovoljno. Entitet poput Somalilanda, područja na sjeveru Somalije koji ima svoju valutu, teritorij i vladu, nije priznat kao država, ističe Stilz.

Ni članstvo u UN-u nije relevantno za status države. Švicarska nije bila u toj organizaciji do 2002., ali nitko je zbog toga nije smatrao nedržavom.

Kako se u praksi postiže neovisnost?

Od raspada Sovjetskog Saveza i Jugoslavije 1991. pojavilo se nekoliko novih država.

Međunarodna zajednica odobrila je referendume o samoodređenju u Južnom Sudanu i Istočnom Timoru, nadajući se da će time učvrstiti mir nakon desetljeća krvoprolića.

Krvavom raspadu Jugoslavije suprotan je miran razlaz Čehoslovačke, potaknut pobjedom secesionističkih slovačkih stranaka na regionalnim izborima.

Separatisti u Škotskoj i Quebecu održali su referendume nakon godina političke kampanje, ali na oba referenduma birači su se opredijelili za ostanak u svojim državama. Obje regije dobile su veću autonomiju kako bi se prigušila težnja za neovisnošću.

Ostali referendumi nisu međunarodno priznati, poput onog koji je uz rusku podršku održan na Krimu, te glasanja u iračkom Kurdistanu prošlog mjeseca.

Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo neovisnost od Srbije koja to pokušala osporiti na sudu. Međunarodni sud pravde odlučio je da "međunarodno pravo ne sadrži nikakvu primjenjivu zabranu proglašavanja neovisnosti", iako je jedan od sudaca to nazvao "vrlo opasnim presedanom".  (Hina)