Vodi li država računa o plaćanju onih koji moraju raditi nedjeljom?

Nedjeljom poslijepodne trgovački centar radi punom parom, a radi i vlasnica OPG-a Lana Medak koja bi voljela da se rad nedjeljom ipak regulira. ''Nažalost, dolazi do iskorištavanja radnika, neplaćanja rada nedjeljom, prekovremenih i svih ostalih problema koji su vezani za to“, govori Medak.

Pročitajte i ovo Odobrit će mu je Beroš se ne vraća u bolnicu i želi primati plaću od oko 4.000 eura: Zatražio aktivaciju mjere 6+6 Nema odgovora iz Ministarstva Zabrana rada nedjeljom podijelila javnost: "Radilo bi se ugodnije, ali bilo bi i otkaza"

Isto smatraju i u udruzi U ime obitelji. ''Smatramo da je prvi korak svakako da se radnicima omogući da odaberu žele li raditi nedjeljom ili je provesti sa svojom obitelji. Ukoliko žele raditi nedjeljom, da im se za taj rad i adekvatno plati. Mi smo predložili najmanje 50 posto od obične satnice“, ističe Blanka Munjin iz udruge.

Trgovci su oko neradne nedjelje podijeljeni. Postavlja se i pitanje koliko bi to osjetila trgovina. ''Prvi statistički podaci, ali to su samo procjene, zapravo kažu da uvođenje neradne nedjelje trenutno ne bi jako poremetilo promete ni u negativnom ni u pozitivnom smislu. Ali pravi rezultati bi se vidjeli tek kroz jedno 6 mjeseci do godine dana“, objasnila je Tomislava Ravlić iz Hrvatske gospodarske komore.

Dok svi govore o radnicima u trgovnini, mnogi se pitaju što je s vatrogascima, liječnicima, medicinskim sestrama, carinicima, vozačima i ostalima koji rade nedjeljom. Jedan od njih je i vozač tramvaja Zlatko. Kaže, nedjeljom nije lako raditi, ali zadovoljan je jer svaka dodatna kuna dobro dođe.

Omogućio bi se lakši nadzor

Zakon propisuje da se rad nedjeljom mora platiti više, ali ne i koliko, što znači da poslodavac radnicima može dati doslovno kunu više.

Neradna nedjelja za trgovce, kaže Krešimir Sever, omogućila bi lakši nadzor ostalih službi koje moraju raditi. ''Da se vrlo jasno nadzire da to može biti tek par nedjelja u godini, da se vrlo jasno mogu vidjeti i definirati odrednice koliko je to nedjelja i koliko je to blagdana, koliko je to dana, da tada inspektori rada kada dođu u kontrolu imaju puno manji obuhvat onih koje trebaju kontrolirati da se taj posao uistinu dodatno i vrlo izdašno plati'', objašnjava predsjednik Nezavisnog sindikata Krešimir Sever.

Kontrolira li država adekvatno plaćanje rada nedjeljom, pitali smo Ministarstvo rada. Oni su nam samo citirali Zakon, odnosno da se postotak povećanja plaće regulira kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Nije dobiven odgovor je li kad bilo kakvih sankcija za one koji ne isplaćuju pošteno svoje radnike za rad nedjeljom.

Prijedlog dva puta odbijen

Prijedlog zabrane rada nedjeljom dva je puta pao na Ustavnom sudu, i to 2004. i 2009. godine. Oba puta Ustavni je sud rekao kako se takvim odredbama zadire u ustavom zajamčenu jednakost i slobodu poduzetnika.

Drugim riječima, da se poduzetnicima ne može zabraniti ako oni žele raditi nedjeljom. Uz to, sud je 2009. smatrao da je zabrana rada nedjeljom diskriminirajuća prema onima koji moraju raditi nedjeljom.

Trgovci su podijeljenih mišljenja. Jedan dio njih, uglavnom manji trgovci i obrtnici smatraju da im neradna nedjelja ne bi ugrozila poslovanje, a drugi dio strahuje da bi dio prometa i zarade mogao otići trgovcima preko granice, prije svega u Sloveniju, Austriju i BiH. To bi, kažu, dovelo do pada prometa trgovine na malo, koji još nije na razini kakvoj je bio prije kobne recesijske 2008. godine.

Ne isključuje se zato mogućnost da nezadovoljni trgovci, ukoliko se ponovno krene u zabranu rada nedjeljom, opet posegnu za ustavnim sudom. Inače, još uvijek nema službene potvrde od vladajućih da se ide u smjeru zabrane rada nedjeljom. Upit je poslan u petak, ali odgovora još uvijek nema.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr