Kako se krade u Hrvatskoj? Veliko istraživanje otkrilo tko je tipični hrvatski prevarant

Prvo sveobuhvatno istraživanje o vrstama i načinima prijevara u hrvatskom gospodarstvu provelo je Udruženje ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatska, lokalnog ogranka ACFE (Association of Certified Fraud Examiners).

Istraživanje je upućeno na adrese više od 3.500 članova i članica hrvatske poslovne zajednice, pri čemu su ispitanici i ispitanice bili zamoljeni da opišu slučajeve prijevara s kojima su se susreli u 2020. i 2021. godini.

Na temelju zaprimljenih odgovora, istraživanje je tako obuhvatilo 124 slučaja prijevare iz 16 različitih sektora gospodarstva u posljednje dvije godine, a kako je istaknuo predsjednik ACFE Hrvatska Ivan Kovačević, ukupni financijski gubici, kao i procjena postotka godišnjih prihoda koji su izgubljeni uslijed prijevarnih radnji vjerojatno su puno veći od onog što rezultati pokazuju.

Pročitajte i ovo OPREZ! Predstavio se kao broker i ženu prevario za više stotina tisuća kuna

Tipični hrvatski prevarant je muškarac od oko 50 godina starosti s dugim stažem u organizaciji koja je žrtva prijevare, a u više od dvije trećine slučajeva počinitelj ima i suučesnike, pokazalo je istraživanje.

Medijan gubitka po oštećenoj organizaciji je oko 750.000 kuna, a tipična prijevara traje osam mjeseci prije nego što bude otkrivena.

Samo 22 posto slučajeva prijevare otkriveno dojavom

Pritom, protupravno prisvajanje imovine je najčešći oblik prijevare, u 52 posto slučajeva, zatim mito i korupcija (31 posto), dok je treći i brzorastući oblik prijevare računalni/kibernetički kriminal (22 posto).

Dok je na svjetskoj razini prevladavajući način otkrivanja prijevare dojava, istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj dojavom ili pritužbom otkriveno svega 22 posto prijevara, a u odnosu na međunarodne iskustva, Hrvatska je ispodprosječna i u menadžerskim kontrolnim mehanizmima.

Čak 13 posto svih prevara je otkriveno slučajno, polovica organizacija ne posjeduje kontrolne mehanizme za otkrivanje prijevara, a svega sedam posto organizacija je u trenutku prijevare imalo SOS telefon ili drugi formalni mehanizam prijavljivanja, rezultati su istraživanja.

Pročitajte i ovo Naručivanje iz fotelje Nemojte postati meta prevaranata, sačuvajte živce i novac: Donosimo što sve trebate znati prilikom online kupovine
Pročitajte i ovo učestale prijevare HZZO uputio važno upozorenje građanima: "Ako se nađete u ovakvoj situaciji, odmah se javite policiji"

Tri četvrtine prijevara obuhvaćenih istraživanjem prijavljeno je u privatnom sektoru, dok ostatak otpada na državni i javni sektor. Pritom, sektor financijskih usluga je na prvom mjestu industrija koje su doživjele prijevare, s 32 posto, pri čemu taj sektor uključuje bankarstvo, financijske usluge i osiguranje.

"Iako je razumljiva inherentno veća podložnost ovog sektora prijevarama, navedeno može biti i rezultat razvijenije svijesti ovog sektora o rizicima prijevara, veće reguliranosti i posljedično veće i uspješnije angažiranosti u detekciji prijevara", napomenuto je u istraživanju.