Preduvjet za zdrav, ugodan i lijep život ljudi u gradu je urbano zelenilo, no vrijednost parkova, zelenih površina i javne infrastrukture poput zahoda i fontana s pitkom vodom te mogućnostima pranja ruku još uvijek čeka da bude u potpunosti valorizirana, no primjetni su određeni pomaci.
Zelene blagodati
Funkcije urbanog zelenila može se svrstati u nekoliko kategorija:
- biološko-sanitarno-higijensku
- dekorativno-estetsku
- kulturno-obrazovnu
- zdravstveno-rekreativnu
- ekonomsku
Ukratko: krošnje drveća i grmlja, osim što stvaraju sjenu, apsorbiraju dio sunčeve radijacije i putem evapotranspiracije (disanja i isparavanja) povećavaju relativnu vlažnost zraka i snižavaju temperaturu zraka. Zelenilo apsorbira CO2 i oslobađa kisik te filtrira štetne plinove i zadržava čestice prašine. Također smanjuje snagu vjetra i snižava nivo buke te pozitivno utječe na bioraznolikost vrsta kao stanište urbanom biljnom i životinjskom svijetu.
U longitudinalnoj studiji slučaja u Pennsylvaniji za razdoblje od 1972. do 1982. otkriveno je da je stopa oporavka pacijenata koji su imali sobe s pogledom na drveće bila mnogo veća od onih koji su bili u sobama sa zidom od opeke. K tome, oni okruženi pogledom na zelenilo zahtijevali su mnogo manje lijekova.
Na tom tragu u Splitu i Varaždinu, ali i šire, događaju se već neko vrijeme vrlo zanimljive i važne stvari.
Park života
Do proljeća ove godine ispred Klinike za onkologiju i radioterapiju te Klinike za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra Split trebao bi u potpunosti zaživjeti Park života. Projekt, na kojem se i ovih dana radi punom parom, čini znatni infrastrukturni pomak u pogledu bolničke hortikulture i okoliša. Cilj je oplemenjivanje sadržaja i kreiranje parka za odmor i kontemplaciju koja je pacijentima itekako potrebna, ističu iz KBC-a Split.
Naziv parka je simboličan jer vizualno i tehnički povezuje dvije susjedne važne klinike splitske bolnice, ali i generalno dva vrlo važna područja suvremene medicine, objasnila je glasnogovornica KBC-a Split Kristina Bitanga: "Na odjelu ginekologije se rađa i nastaje život, djeca dolaze na svijet, a na onkologiji se bolesnici bore za svoj život, stoga Park života u tom smislu simbolizira dolazak na svijet, ali i optimizam i nadu u borbi za život protiv svih bolesti."
Organizatori i pokretači cijelog projekta su Županijska liga protiv raka Split i KBC Split, a vrijednost projekta procijenjena je na oko 100.000 eura. Uređenje parka financira se isključivo iz donacija lokalne zajednice, građana i tvrtki pa KBC Split i Liga protiv raka pozivaju sve ljude dobre volje da se uključe u ovaj projekt: "Da ugrade dio sebe u najnoviji i potencijalno najljepši splitski park te da daju svoj doprinos kroz donaciju, svatko prema svojim mogućnostima."
Donacije se mogu platiti na račun Županijske lige protiv raka – Split s naznakom ‘Donacija za Park života’. Broj računa u banci (IBAN): HR4824070001100579328, SWIFT (BIC): OTPVHR2X.
Park će biti bogat mediteranskom hortikulturom u kojem će prevladavati stoljetna maslina, magnolije, ružmarin, borovi, lavanda, agrumi te spektar cvjetnih boja i neodoljivih mirisa. "Na taj će se način dodatno humanizirati i oplemeniti bolnički prostor s ciljem da se pacijenti i građani dolaskom u već spomenute klinike, ali i cijeli KBC Split osjećaju dobro, prepuni ljubavi, pažnje i brige zajednice za njih", ističe Bitanga.
Zelena infrastruktura
Kao jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj po kvaliteti života, i to zahvaljujući svojim obilnim zelenim površinama koje pružaju neizmjernu ljepotu i pozitivan utjecaj na dobrobit stanovnika, ističe se Varaždin, koji je pokrenuo i izradu Strategije zelene urbane obnove za razdoblje od 2025. do 2034. godine.
Sastavni dio procesa njezine izrade je i anketiranje građanki i građana Varaždina kako bi se prikupilo njihova mišljenja i stavove, a. anonimnu anketu mogu ispuniti online do 31. siječnja 2025..
"Cilj izrade Strategije je stvoriti temelje razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenja ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbu klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike te kao podrška općem održivom razvoju cjelokupnog područja Grada Varaždina", istaknuo je voditelj Odsjeka za protokol, odnose s javnošću, međugradsku i međunarodnu suradnju Dražen Dretar.
Zelena infrastruktura predstavlja strateški planiranu mrežu:
- prirodnih (šume, šikare, stijene, rijeke i slično),
- poluprirodnih (poljoprivredne površine - maslinici, vinogradi, polja i slično) i
- uređenih područja (površine javne namjene - parkovi, perivoji, plaže, šetnice, sportsko-rekreativne površine i sl. i privatne površine - vrt, okućnica i slično)
Mrežu, objašnjava, čine navedena područja povezana u funkcionalnu cjelinu koja doprinosi "očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa s ciljem postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi (npr. očuvanje biološke raznolikosti i prilagodba klimatskim promjenama, stvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje kvalitete života u gradu i drugo).
"U održivom razvoju gradova, osim razvoja zelene infrastrukture bitnu komponentu čini i razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama - uređenje i revitalizacija napuštenih ili nekorištenih prostora/zgrada i ponovna uporaba građevina koja doprinosi očuvanju postojećih resursa. Proces planiranja budućeg razvoja i unaprjeđenja elemenata zelene infrastrukture i razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama obuhvaća uključivanje građana s ciljem utvrđivanja potreba, ali i izazova kako bi se postigla svrha ulaganja - poboljšanje kvalitete života stanovnika", naglasio je Dretar.
Easterlinov paradoks
Osim što je nedostatak zelenih površina u gradu javnozdravstveni, on je i socijalni, ekonomski, ekološki i psihološki problem.
Znanstvena istraživanja odavno su pokazala kako je zabluda da je gospodarski rast ključan preduvjet za kvalitetan život. Kvaliteti života ljudi u gradovima doprinose parkovi i zelene oaze. U prilog tome govori jedan od socioloških klasika – Easterlinov paradoks.
Naime, iako postoji značajna pozitivna povezanost između čovjekovog dohotka i njegove sreće, te varijable nisu linearno povezane, utvrdio je ekonomist Richard Easterline - ako su zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca, povećanje materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu mjeru kvalitete života.
Jedno od objašnjenja je i u samom ekonomskom rastu uzimajući u obzir negativne učinke gospodarskog rasta, kao što su zagađenje, nejednakost, kriminal i stres, objasnile su psihologinje Marina Trbus i Linda Rajhvan Bulat iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD).
Upravo je brz ekonomski rast, bez adekvatnog zbrinjavanja njegovih posljedica, doveo do alarmantnog stanja okoliša koje je danas značajna tema na globalnoj razini, ističu i objašnjavaju: ''Svi ovi događaji pretvaraju naše okruženje u sve manje dobrodošlo za životinjske i biljne vrste, a onda i za ljude. Zbog toga, pitanje kako sačuvati okoliš i time ljudski osjećaj dobrobiti, postaje jedan od važnih predmeta istraživanja sreće'."
Da bi pokazale koliko je zelenilo važno, psihologinje navode niz životnih primjera:
- vjerojatnije je da će osoba okružena zelenim pogledom i krajolikom biti sretnija od osobe koje živi u manje kvalitetnom, betoniziranom okruženju - istraživanja pokazuju da ljudi imaju duži životni vijek i bolji osjećaj subjektivne dobrobiti kada borave u području sa zelenijim okruženjem
- provođenje vremena u prirodi, u kojoj se osjećamo sigurno, reducira stres (snizuje krvni tlak, razinu hormona stresa – kortizola, pobuđenost središnjeg živčanog sustava, anksioznost, agresivnost, ADHD, povećava imunitet, samopoštovanje, bolje raspoloženje i mentalno zdravlje
- okruženje zelenilom poboljšava radnu efikasnost i pomaže u ublažavanju negativnih zdravstvenih stanja
- usporedba dva susjedstva s različitom količinom zelenila pokazuje veću razinu sreće u zelenijem susjedstvu i to zato što su oni zadovoljniji svojim kvartom; pogled iz dnevnog boravka na zelenilo značajan je za veće zadovoljstvo susjedstvom
Zeleno okruženje važno je i za dobrobit djece i mladih:
- količina zelenog prostora proporcionalno je povezana s dobrobiti tijekom cijelog djetinjstva, a podaci pokazuju da je još važnija za adolescente
- sve češći projekti izgradnja parkova u velikim gradovima, škola okruženih drvećem (s velikim prozorima da se poveća kontakt s prirodom) posljedica su znanja koja dobivamo kroz istraživanja
Drveće i škola
O složenom međuodnosu između degradacije okoliša i društvenih nejednakosti govori istraživanje koje je vodio Alberto Garcia sa Sveučilišta Utah, koje je pokazalo da stabla u gradovima mogu poboljšati rezultate školskog obrazovanja, a njihov gubitak najviše osjećaju učenici iz obitelji s niskim primanjima.
Alberto Garcia, profesor ekonomije, s kolegicom ekologinjom
Michelle Lee istraživao je promjene u rezultatima standardiziranih školskih testova u razdoblju od 10 godina nakon što se u Sjevernoj Americi proširio jasenov krasnik (Agrilus planipennis). Riječ je o invazivnoj vrsti koja je prouzročila odumiranje milijuna stabala jasena u gradovima američkog Srednjeg zapada.
Istraživanje ''Nejednako raspoređeni učinci degradacije ekosustava na obrazovanje: dokazi o utjecaju invazivnih vrsta" (Unequally distributed education impacts of ecosystem degradation: Evidence from an invasive species), objavljeno je u prosincu 2024. u časopisu Global Environmental Change. U njemu je analiziran utjecaj gubitka drveća na rezultate obrazovanja u metropolitanskom području Chicaga koje je posebno bilo pogođeno širenjem jasenova krasnika.
Američki jasen (Fraxinus americana) bio je najčešća autohtona vrsta drveća u ovom dijelu SAD-a te je s oko 85.000 stabala činio 18 posto uličnog drveća. Između 2010. i 2020. godine izgubljena je polovica njegovog ukupnog broja, dok je preostala polovica prema podacima Arboretuma Morton gotovo izgubljena ili je u opadanju.
Istraživači su se usredotočili na praćenje rezultata standardiziranih školskih testova koje su postigli učenici od 3. do 8. razreda u Illinoisu i to u razdoblju od 2003. do 2012. godine.
''Otkrili smo pogoršanje rezultata testova u područjima s najezdom jasenova krasnika koji su prije njezinog početka bili slični onima u nezahvaćenim područjima. Također smo promatrali razlike u visini obiteljskih prihoda i ustanovili manju vjerojatnost da će jasenov krasnik utjecati na rezultate učenika u školama s većim brojem učenika iz obitelji s niskim primanjima. Međutim, razlog leži u činjenici što dijelovi grada s ovim školama imaju manje drveća pa je stoga ovdje manja vjerojatnost širenja štetnika. No ipak, čini se da su učenici iz obitelji s niskim primanjima u području zahvaćenim jasenovim krasnikom pogođeni više nego učenici iz bolje stojećih obitelji u tim istim školama'', kazao je Garcia.
Prethodno istraživanje pokazalo je da učenici u gradskim četvrtima s više drveća imaju bolje rezultate na školskim testovima. Nedavnim istraživanjem sociologa i geografa sa Sveučilišta Utah (UofU) potvrđeno je da četvrti s većinskim stanovništvom niskih primanja u Utahu imaju manje drveća u blizini svojih škola. Istovremeno, škole u četvrtima koje imaju veću pokrivenost drvećem imale su manje učenika koji su na ispitima iz matematike, jezika i umjetnosti pokazali nižu razinu znanja.
''Općenito govoreći, na bolje rezultate obrazovanja mogli su utjecati viši prihodi stanovništva koje živi u zelenijim četvrtima. Istraživanjem smo se pokušali približiti uspostavljanju uzročne veze između rezultata obrazovanja i najezde jasenova krasnika koji se počeo širiti različitim četvrtima u području Chicaga, dodao je Garcia.
Istraživači su izradili novi skup podataka kombinirajući satelitske snimke s rezultatima standardiziranih školskih testova američke savezne države Illinois i istraživanjima širenja jasenovog krasnika. "Imali smo sreću da je država Illinois provodila ovaj standardizirani test u istom vremenu kada je počelo širenje ovog štetnika. Učenici svih škola u Illinoisu polagali su isti test pa smo imali usporedive podatke po školama u desetogodišnjem razdoblju", objasnio je Garcia.
Neravnomjerni utjecaj
Umjesto da samo potvrde korelaciju rezultata testova pokrivenošću drvećem, istraživači su mogli pratiti promjene u rezultatima standardiziranih testova istodobno sa širenjem štetnika koji su u razdoblju od jednog desetljeća uništili stabla američkog jasena u području Chicaga.
Istraživanjem je utvrđeno smanjenje od 1,22 posto broja učenika koji ispunjavaju ili premašuju rezultate standardiziranih testova u područjima pogođenim jasenovim krasnikom. Međutim, ovaj naizgled skroman pad ima značajne implikacije kada se mjeri na ukupnom broju učenika, objasnio je Garcia: "Otkrili smo da je manja vjerojatnost širenja štetnika u školama s većim brojem učenika iz obitelji s niskim primanjima jer u tim četvrtima ionako ima manje drveća. No čini se da su ovi učenici u bogatijim četvrtima s češćim i izraženijim širenjem štetnika snosili najveći teret."
Nagađajući o uzrocima ovih učinaka, Garcia navodi da bi gubitak drveća mogao pogoršati utjecaj urbanih toplinskih otoka, povećati onečišćenje zraka i umanjiti psihološke i fiziološke dobrobiti koje osigurava urbana priroda: "Jedno od mogućih objašnjenja je da učenici iz obitelji s niskim primanjima u svojim domovima nemaju iste uvjete koji bi im omogućili oporavak od, primjerice, ekstremnih temperatura ili zdravstvenih problema izazvanih onečišćenjem zraka kao učenici iz bolje stojećih obitelji iz istih škola."
Učenici iz obitelji s niskim primanjima također mogu provoditi više vremena na otvorenom u svom susjedstvu ili ostati duže u blizini škole, povećavajući time svoju izloženost lošim okolišnim uvjetima. Suprotno tome, učenici iz obitelji s višim primanjima mogu putovati u školu iz udaljenijih područja ili imati pristup okruženjima s kontroliranom klimom koja ublažava te utjecaje.
Ekološka pravda
Rezultati istraživanja naglašavaju kako promjene u okolišu nerazmjerno utječu na ranjive skupine stanovništva.
"Ovdje nije samo riječ o ekološkim pogodnostima, već o boljem razumijevanju kako njihova odsutnost može stvoriti dodatne društvene nejednakosti koje se protežu kroz kritične aspekte života, poput obrazovanja", zaključuje Garcia i naglašava važnost inicijativa urbanog šumarstva i upravljanja invazivnim vrstama.
Napori održavanja, zaštite i obnavljanja drveća, napominje, mogli bi igrati ključnu ulogu u ublažavanju ekoloških i društvenih razlika, a ovim istraživanjem također se otvaraju vrata za daljnje proučavanje utjecaja promjene ekosustava na budućnost stanovništva, posebno u urbanim sredinama gdje su ekološke nejednakosti posebno izražene.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
U Vinogradskoj uliciPolicija s dugim cijevima ispred KBC-a Sestre milosrdnice: Doznajemo o čemu se radi
-
Halo, inspektoreFOTOGALERIJA Pogledajte kako izgleda druga runda bojkota trgovina
-
novi prosvjed i blokadaStudenti nezaustavljivi, kreću u marš na Novi Sad: Pogledajte što strani mediji pišu o ovome
