Početkom tjedna počinje toplinski val na Jadranu, a zatim i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, temperature će svakog dana do kraja tjedna rasti.
Prema uobičajenim preporukama, od velikih vrućina važno je rashladiti svoj dom i radno mjesto, kloniti se vrućine od 10 do 17 sati, rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine te pomoći drugima.
Spas od vrućine i osvježenja mogi će potražiti u moru i rijekama, a odnedavno se temperature nekih rijeka mogu pronaći na web-stranici DHMZ-a.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Temperatura mora povoljna je za kupanje diljem Jadrana. Od Dubrovnika do Istre izmjereno je od 25 do 27 Celzijevih stupnjeva.
Temperature rijeka ipak su dosta niže, ali u slučaju nekih poput Dunava u Vukovaru i Iloku, gdje se kreću oko 23 Celzijeva stupnja, te Krke u Nacionalnom parku s 24 stupnja, ta razlika i nije tako velika.
Pročitajte i ovo
Ključne preporuke
Iako kupanje i plivanje donose mnoge radosti i dobrobiti za zdravlje, važno je imati na umu da je utapanje među 10 vodećih uzroka smrti u djece i mladih. Djeca stoga moraju biti pod stalnim nadzorom, a i odrasle je dobro podsjetiti na neke stvari.
Pojedine skupine izložene su povećanom riziku od utapanja:
- mala djeca
- neplivači
- osobe muškog spola
- osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
- osobe koje su konzumirale alkohol
- osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima.
Stalan nadzor djece u vodi
Manja djeca mogu se utopiti u vrlo maloj količini vode - svega nekoliko centimetara visine, u kratkom razdoblju.
Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
Potrebno je zaštititi prilaze bazenima i kontejnerima za vodu, a naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja.
Pročitajte i ovo
Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Potrebno je pridržavati se mjera sigurnog ponašanja u vodi te mjera spašavanja i oživljavanja, a pod posebnim oprezom trebaju biti i osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije. Trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju.
Važne savjete koje mogu spasiti djecu, ali i odrasle, možete detaljnije pročitati OVDJE.
Zaštita od vrućina
Valja izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati. Od visokih temperatura posebno se trebaju zaštititi osobe sa zdravstvenim problemima, djeca i trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i oboljeli od šećerne bolesti. U slučaju vrtoglavice, slabosti, izrazite žeđi ili glavobolje potrebno je potražiti pomoć, neke su od preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Važno je rashladiti dom i tijelo te piti dovoljno tekućine, kao i izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Treba jesti češće male obroke i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama.
Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu, starije od 60 godina i kronične bolesnike.
Treba smanjiti količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće, danju zatvoriti prozore i rolete, kao i umjetna svjetla te isključiti što je više moguće električnih uređaja.
Izbjegavati fizički rad
Preporučuju se tuširanje ili kupanje u mlakoj vodi, nošenje lagane široke svijetle odjeće, pokrivala za glavu i sunčanih naočala, kao i redovito korištenje kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja.
Ako je moguće, valja izbjegavati naporni fizički rad.
Naročitu brigu valja posvetiti djeci - dojenčad do dobi od šest mjeseci uopće ne izlagati suncu, dok se djeca do kraja prve godine života ne smiju izlagati izravnom suncu, te valja primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja, hipoalergene bez kemijskih filtara.
Lijekove treba držati na temperaturi ispod 25 Celzijevih stupnjeva ili u hladnjaku.
Ako neki član obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć.
Dok se čeka liječnika ili hitnu pomoć, osobu treba smjestiti u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podići joj noge i kukove, odstraniti odjeću i staviti hladne obloge na vrat, pazuha i prepone. Osobe bez svijesti treba staviti u bočni ležeći položaj.
Važni brojevi koje treba znati su 194 za Hitnu pomoć te Centar 112 kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.
