Poznate su i prate se dobro organizirane ekstremističke grupe, četnički ekstremizam jača među mlađom populacijom

  Apsolutne sigurnosti nema, no možemo reći da je Hrvatska sigurna zemlja. Hrvatski obavještajci prate što se događa s džihadistima, na oprezu su i zbog neposrednog susjedstva, ali i terorističkih napada u Europi. Prate stanje radikalnih i ekstremističkih skupina - kako se kreću i kako se financiraju. Prema njihovim informacijama hrvatska nacija nema razloga za zabrinutost, izvijestila je u Dnevniku Nove TV reporterka Ivana Pezo Moskaljov

Niska razina terorističke prijetnje RH 

Pročitajte i ovo Prijedlog SDP-a Odbijena tematska sjednica o gorućem stanju u Jadroliniji: "Strpite se, politička utakmica važnija je od vaše sigurnosti" politiziranje SOA-e Bizarni upiti zaraćenih političkih stranaka SOA-i i jesu li oni primjereni? "Ovo nije dobro za nacionalnu sigurnost"

Iako je razina terorističke prijetnje s islamističkih polazišta iz same RH niska, razina terorističke prijetnje se povećala za cijelu Europu pa tako i za Hrvatsku.

Proteklu godinu obilježili su teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji, od terorističkog napada na redakciju časopisa Charlie Hebdo 7. siječnja 2015., pariških terorističkih napada 13. studenoga 2015., do napada u Bruxellesu 22. ožujka 2016., izravno povezanih sa širenjem terorizma s islamističkih polazišta. U veljači 2015. u Danskoj je dvoje ljudi ubijeno u napadu vatrenim oružjem inspiriran terorističkim motivima. Tunis i Turska su također pretrpjeli velike terorističke napade.

U ljeto 2015. i RH je bila meta terorističkog čina jer je u Egiptu otet hrvatski državljanin Tomislav Salopek. SOA, navodi se u izvješću, i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka, posebno kako bi se utvrdile okolnosti i počinitelji otmice te utvrdila njegova sudbina.

Tijekom 2015. izvršeni su teroristički napadi i u BiH (napad na policijsku postaju u Zvorniku u travnju i napad na pripadnike vojske BiH u Sarajevu u studenom).

Radikalni islamisti u Hrvatskoj

Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u RH je mali, nekoliko desetaka osoba, a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja, navodi se u izvješću SOA-e.

Radikalizacija u Hrvatskoj, tvrde, nije poprimila šire razmjere, između ostalog i zbog vrlo dobrog ugleda, položaja i integriranosti Islamske zajednice u hrvatskom društvu. Međutim, postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, kao i odlasci džihadista porijeklom iz tih država koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani ISIL-a i dalje zabrinjavaju.

Od 2012. godine oko 900 osoba s područja jugoistočne Europe otišlo je na područje sukoba u Siriji i Iraku. Radi se o osobama koje uglavnom potječu iz BiH, Kosova, Srbije/Sandžaka, Makedonije i Albanije. Većinom se radi o muškarcima koji odlaze u džihad, a u Siriji i Iraku najviše su se priključivali ISIL-u, ali i Al Qaidinoj Al Nusra Fronti. Među osobama koje su otišle na teritorij pod kontrolom ISIL-a ima i žena i djece. Aktivni su na internetu, gdje i promiču svoje ideje.

Bilježi se i povratak džihadista u matične države nakon ratnih iskustava. Iako u RH trenutno nema povratnika iz Sirije i Iraka, povratak džihadista u susjedne države mijenja sigurnosnu situaciju, neizravno utječući i na RH. Na područje jugoistočnog susjedstva RH vratilo se oko 300 džihadista.

Trenutno se na području pod kontrolom ISIL-a nalazi šest osoba s državljanstvom RH, dok se jedna osoba vratila u državu u kojoj je ranije živjela. Većina njih, uz hrvatsko, ima državljanstva i drugih država. Zajedničko im je to da su prije radikalizacije odselili iz RH ili nisu ni živjeli u RH. Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu odakle su i otišli na teritorij pod kontrolom ISIL-a.

Nema izravne prijetnje

Za sada nema izravne prijetnje sigurnosti RH od džihadista u Siriji ili povratnika, međutim ne može se isključiti prijetnja tzv. vukova samotnjaka. To su osobe koje su spremne samoinicijativno i samostalno izvršiti teroristički napad, bez potpore terorističke organizacije, a koje je vrlo teško otkriti, stoji u izvješću SOA-e.

Također, ostaje srednjoročna i dugoročna prijetnja da džihadisti-povratnici koji su vojno osposobljeni, radikalizirani i traumatizirani ratnim iskustvom, u kontaktu s terorističkim strukturama posluže kao izvršitelji ili logistika izvršenja terorističkih napada.

Jedan od sigurnosnih izazova s kojim je suočena RH je i tranzit osoba, stranih državljana, za koje postoje indicije da podupiru terorističke aktivnosti preko hrvatskog teritorija. Ovo je posebno izraženo u kontekstu migracijskog vala preko RH. Od početka migracijske krize postojale su indicije da bi se ona mogla koristiti za prebacivanje terorista u Europu, što se potvrdilo kada je utvrđeno da su pojedini počinitelji terorističkog napada u Parizu iz studenoga 2015. godine tranzitirali i preko Hrvatske u sklopu migracijskog vala.

Ekstremizam i navijačke skupine

Hrvatske tajne službe prate i znaju za dobro organizirane ekstremističke grupe, ali i pojedince unutar glavnih navijačkih skupina.

Ekstremističke skupine i pojedinci, s lijevih i s desnih ideoloških polazišta, imaju vrlo malen potencijal za ugrožavanje sigurnosne situacije u RH jer su malobrojni i slabo organizirani, navodi se u izvješću SOA-e. No, pojava ekstremizma zabilježena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijačkih skupina.

Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika kod dijelova pojedinih navijačkih skupina prisutni su godinama, a narušavaju sigurnosnu situaciju u RH i njezin međunarodni ugled.

Glavni poticatelji ovih pojavnosti su dobro organizirane ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih skupina. Posebnu pozornost izaziva sve učestalije nasilno djelovanje ekstremnih frakcija navijačkih skupina izvan okvira sportskih događaja.

Na području desnog ekstremizma u RH kontinuirano je djelovanje pripadnika hrvatskih ogranaka neonacističkih i drugih sličnih organizacija. Pojedinci ekstremne desne ideološke orijentacije se međusobno povezuju, a nastoje uspostaviti kontakte s istomišljenicima u državama EU. Zbog malobrojnosti neonacističke scene u RH, njihov potencijal ugrožavanja sigurnosne situacije je vrlo malen.

S područja lijevog ekstremizma, domaće radikalne anarhističke skupine u kontaktu su s inozemnim anarho-terorističkim pojedincima i skupinama. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan i uglavnom se sastoji od okupljanja i komunikacije s istomišljenicima.

Četnički pokret jača među mlađom populacijom

Posljedice ratnih trauma i neriješenih međunacionalnih odnosa mogu biti plodno tlo za jačanje ekstremizma, navodi se u izvješću.

I dalje su aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u RH te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskih ideoloških polazišta. Ono što zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH sve više zamjećivano i među mlađom populacijom. Uz navedeno, pristaše četničkih pokreta zastupaju izrazito anti-NATO-ovske stavove.

Rat u Ukrajini

I u 2015. godini više hrvatskih državljana sudjelovalo je u ukrajinskom sukobu kao pripadnici ukrajinskih postrojbi. Do početka 2016. godine je 19 državljana RH otputovalo u Ukrajinu s namjerom da se uključe u oružane sukobe. Početkom 2016. godine u Ukrajini se nalazilo još njih pet.

Migracijski val

Do rujna 2015. glavnina izbjeglica i migranata išla je do EU preko Mađarske te su zaobilazili RH. Do tada je broj ilegalnih migranata u RH bio vrlo mali. U prvih devet mjeseci 2015. u RH je zabilježeno tek oko 1.200 ilegalnih migranata. Nakon zatvaranja mađarske granice prema Srbiji u rujnu, migranti su iz Srbije preusmjereni na RH, kojom je od 16. rujna do kraja 2015. godine tranzitiralo oko 600.000 migranata.

Korupcija

Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te državnim i javnim tvrtkama jedan je od najznačajnijih izazova RH koji ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oštećuje državni proračun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u državne institucije. Korupcija smanjuje investicijski potencijal u RH, a odražava se i na međunarodni ugled RH i aktivnosti hrvatskih tvrtki na međunarodnom tržištu, stoji u izvješću SOA-e.

Korupcija neizravno negativno utječe i na nacionalnu sigurnost pa je SOA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, potpora u njezinoj prevenciji i suzbijanju.

Najčešći oblici korupcije u RH vezani su uz provedbe javnih natječaja za odabir najpovoljnijeg ponuđača, javne nabave, sklapanja poslova neposrednom pogodbom te prilikom izdavanja raznih oblika dozvola i suglasnosti. Posebno zabrinjavaju pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne i druge procese donošenja odluka.

Procesi javne nabave su, zbog velikih financijskih iznosa i važnosti javnog sektora u nacionalnoj ekonomiji, posebno osjetljivi na koruptivne pojave i pokušaje da se netransparentnostima, malverzacijama i nezakonitostima nezakonito 'izvlači' novac na štetu državnog proračuna.

Organizirani kriminal

Na prijetnju organiziranog kriminala uvelike utječe hrvatski prometni, gospodarski i geografski položaj. RH nalazi se na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute na kojoj su organizirane kriminalne skupine razvile snažnu prekograničnu suradnju.

Osobe zainteresirane za rad u SOA-imogu svoje životopise poslati na email adresu zaposlenje@soa.hr Nastavljena je pojava korištenja hrvatskog teritorija kao utočišta pripadnicima regionalnog organiziranog kriminala, bilo da je riječ o skrivanju od suprotstavljenih kriminalnih skupina ili izbjegavanju kaznenog progona u domicilnim državama, odnosno planiranju daljnjih kriminalnih radnji. Tom prilikom koriste logističku pomoć osoba iz hrvatskog kriminalnog miljea. Takva će situacija i dalje biti prijetnja stanju sigurnosti u Hrvatskoj, zbog opasnosti od širenja kriminalnih obračuna i sukoba izvan teritorija njihovih matičnih država. Aktivnosti istaknutih pripadnika kriminalnog miljea iz država okruženja ogledaju se i u pokušajima financijskih ulaganja na području RH s ciljem prikrivanja izvora nezakonito stečenog novca, navodi se u izvješću.

Potvrđeno je i sudjelovanje osoba iz RH i okruženja u krijumčarskim kanalima kokaina iz Južne Amerike prema Europi, odnosno njihova dobra pozicioniranost među južnoameričkim kriminalnim skupinama.

Ratni zločini

SOA kontinuirano radi na utvrđivanju lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, prikuplja podatke o ratnim zločinima, kao i boravištu osoba koje se nalaze u bijegu od kaznene odgovornosti zbog ratnog zločina. Pri tome ključnu ulogu ima suradnja SOA-e s građanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i mogućim grobnicama.

Po prvi put u izvješću i - demografski izazovi

Iako veza između demografije i nacionalne sigurnosti nije uvijek pravocrtna i jasna, dinamika određenih demografskih kategorija, samostalno ili u sinergiji s drugim faktorima, utječe na sigurnosno-političke procese. Radi tog utjecaja, SOA je analitički obradila povezanost demografskih kretanja i nacionalne sigurnosti.

Suvremena obilježja stanovništva Hrvatske ukazuju na naglašeno negativnu demografsku strukturu i trendove demografskih procesa čiji nastavak će se odraziti na društvenogospodarski razvoj RH i u dugoročnom razdoblju. Nastavak postojećih demografskih trendova (vrlo nizak fertilitet, depopulacija, negativan saldo migracija, poremećaj dobne strukture stanovništva) značajno će povećavati izazove s kojima se suočava hrvatsko društvo.

Migracijski procesi prema EU dodatno će utjecati na demografsku dinamiku hrvatskog i europskog društva. U 2014. godini, u EU je živjelo 19,6 milijuna ljudi koji nisu državljani članica EU-a, dok je 33,5 milijuna ljudi koji žive u EU rođeno izvan EU. Također, 14,3 milijuna državljana članica EU živi izvan svoje matične države.

Rad SOA-e u brojkama

SOA je tijekom 2015. državnom vrhu, Predsjednici RH i Vladi RH, uputila po oko 300 raznih analitičkih uradaka.

Uz državni vrh, SOA o svojim saznanjima izvješćuje i druga tijela, poput Hrvatskog sabora, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Državnog odvjetništva, MUP-a i drugih ministarstava čime podupire rad i drugih tijela u zaštiti nacionalne sigurnosti. SOA je ukupno u 2015. korisnicima uputila oko 10.500 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija.

Osim toga, SOA svakodnevno surađuje i razmjenjuje sigurnosno-obavještajne informacije s međunarodnim partnerima: partnerskim sigurnosno-obavještajnim službama i odgovarajućim tijelima u sklopu EU-a, NATO-a i multilateralnih foruma kojih je SOA članica. Od 2013. godine SOA utrostručila broj informacija koje upućuje u odgovarajuća tijela EU.

Sigurnosne provjere

Sigurnosna provjera je postupak kojim nadležna tijela utvrđuju postojanje sigurnosnih zapreka za fizičke i pravne osobe. Postupak provodi nadležna sigurnosno-obavještajna agencija. SOA provodi sve sigurnosne provjere osoba u civilnom sektoru. One su dio preventivnog rada SOA-e s ciljem jačanja sigurnosti organizacija, odnosno sprječavanja da pojedinci za koje postoje sigurnosne zapreke dođu u dodir s osjetljivim podacima ili obnašaju dužnosti na kojima mogu nanijeti štetu sigurnosti i interesima RH.

SOA je u 2015. godini obavila 5.670 sigurnosnih provjera U 2015. godini dostavljeno je ukupno 5.670 izvješća o provedenim sigurnosnim provjerama. Njih 5.010 bilo je za stjecanje uvjerenja (certifikata) za pristup klasificiranim podacima određenih stupnjeva tajnosti, temeljem zahtjeva UVNS-a i VSOA-e. Uz njih, provedeno je i 660 temeljnih sigurnosnih provjera po zahtjevima Vlade RH, Hrvatskoga sabora, MVEP-a, Vrhovnoga suda, MUP-a, VSOA-e, DORH-a, Carinske uprave Ministarstva financija i drugih nadležnih tijela, kao i za potrebe SOA-e.

Na temelju podataka prikupljenih u postupku provođenja sigurnosnih provjera SOA je za 111 osoba dala negativno mišljenje, odnosno postojanje sigurnosnih zapreka.

Broj i struktura zaposlenika SOA-e

Točan broj zaposlenika SOA-e tajan je podatak. No, ukupan broj zaposlenika SOA-e sličan je broju zaposlenika u drugim usporedivim službama razvijenih europskih država, stoji u izvješću.

Žene čine 40% zaposlenikaSOA-e i obavljaju poslove usvim područjima rada Novi zaposlenici se primaju u službu slijedom potreba za popunom konkretnih radnih mjesta, a temeljem planova i prioriteta prijma za određenu godinu.

Žene čine 40% zaposlenika SOA-e. One imaju ista prava, mogućnosti i obveze kao i njihovi muški kolege. Na rukovodećim mjestima ima 23% žena, dok je na višim i čelnim radnim mjestima u sjedištu SOA-e raspoređeno 35% žena. SOA će i nadalje voditi aktivnu politiku osnaživanja uloge žena u sigurnosno-obavještajnom sektoru.

SOA tijekom cijele godine zaprima životopise osoba zainteresiranih za zapošljavanje. Životopisi se većinom zaprimaju putem e-mail adrese zaposlenje@soa.hr.

Nadzor rada SOA-e

Rad SOA-e je pod stalnim trostrukim vanjskim nadzorom: parlamentarni nadzor provodi Hrvatski sabor preko Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, stručni nadzor obavlja Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, dok građanski nadzor obavlja Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Tijekom 2015. godine Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost proveo je ukupno 12 nadzora, dok je Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija provelo 5 nadzora nad radom SOA-e.

Unutarnji nadzor

Uz vanjski nadzor, unutar SOA-e se organizirano i sustavno provodi nadzor ustavnosti i zakonitosti rada ustrojstvenih jedinica i zaposlenika SOA-e, zaštite tajnosti podataka i protuobavještajne zaštite SOA-e u cjelini. U okviru toga provode su redovni nadzori i istražuju pojedinačni slučajevi u kojima postoji sumnja u protuzakonito ili protupropisno ponašanje zaposlenika SOA-e.

U 2015. godini zaprimljeno je ukupno 25 zahtjeva nadzornih tijela i državnih institucija odnosno građana za uvidom u sigurnosno-obavještajnu dokumentaciju, vezanih za stvarno ili pretpostavljeno postupanje SOA-e. Tijekom 2015. godine inicirano je 6 disciplinskih postupaka zbog povreda službenih dužnosti, sukladno odgovarajućim zakonskim odredbama.

Predaja arhivskog gradiva bivše Službe državne sigurnosti

SOA je 24. rujna 2015. Hrvatskom državnom arhivu predala preostalu dokumentaciju bivše Službe državne sigurnosti (SDS) RSUP SRH koju je imala u svojoj arhivi. Riječ je o dokumentaciji koju su u arhivama tadašnjeg SDS-a zatekle novoformirane hrvatske sigurnosne i obavještajne službe, a koja je nastala u razdoblju od 1937. godine do 30. svibnja 1990. godine.

SOA je dvije godine planski i sustavno radila na sređivanju i kategorizaciji navedenog gradiva, a o obimu izvršenog posla govori podatak da su Hrvatskom državnom arhivu predana 134 dužna metra dokumentacije.

Namjera je SOA-e da ovo vrijedno arhivsko gradivo postane dostupno znanstvenoj i široj javnosti i omogući bolji uvid u taj period hrvatske povijesti. Dokumentacija će biti dostupna nakon odgovarajuće obrade u Hrvatskom državnom arhivu, a pri tome će za njezinu dostupnost vrijediti propisi koji reguliraju postupanje s arhivskim gradivom i zaštitom osobnih podataka.

Hrvatske sigurnosne i obavještajne službe već su ranije predale Hrvatskom državnom arhivu dosjee osoba nastale radom bivše SDS, kao i veći dio dokumentacije iz vremena Drugog svjetskog rata koju je SDS imao u svojim arhivima.

Cjelokupno izvješće SOA-e možete pročitati ovdje.