11:40 Ministar zdravlja Rajko Ostojić danas je potvrdio da nije proglašena karantena u poplavljenim područjima Slavonije, ističući da je stanje na tom području ozbiljno, ali pod kontrolom. "Situacija je ozbiljna, proglasili smo katastrofu za Vukovarsko-srijemsku županiju, ali karantena nije proglašena“, rekao je ministar Ostojić u izjavi novinarima u Splitu.
Pročitajte i ovo
sankcije za odgojiteljice
Majka ozlijeđene bebe iz Slavonskog Broda: "Strašno je uopće razmišljati što je dijete prošlo…"
GOTOVO S KOMBAJNIMA
Gasi se još jedna tvornica u Hrvatskoj: Direktori dali otkaze i pobjegli, a 250 radnika ostaje bez posla
Po njegovim riječima stanje je na poplavljenim područjima Slavonije takvo da je po prvi puta u povijesti hrvatske države on kao ministar zdravlja donio mjeru zaštite od epidemije, što se nije dogodilo nikada ranije, čak ni u Domovinskom ratu.
"Što se tiče zdravstvene situacije rade se izvidi i za sada nema znakova grupiranja bolesti, dakle prema najnovijim podacima jutros u 9 sati nema naznaka potencijalne epidemije, ali se provode mjere koje smo vrlo jasno napravili, a to su dezinfekcija, deratizacija“, istaknuo je Ostojić. Ministar zdravlja je najavio da će ga idući ponedjeljak u Zagrebu posjetiti ministar zdravlja Federacije BiH radi "jedne usuglašene koordinirane daljnje akcije u mogućnosti, između ostalog, i dezinfekcije".
Rekao je i da je u Slavoniji poplavljeno sedam ordinacija, odnosno ambulanti opće prakse koje su skrbile o 13.157 osiguranih osoba te da postoji plan njihove obnove. "Naći ćemo sredstva da te ambulante država što je moguće prije vrati u funkciju, ali za sve osigurane osobe su osigurani recepti i dovoljne zalihe lijekova te za sada nije bio ni jedan incident“, kazao je Ostojić.
Podsjetivši kako je osobno dva puta posjetio poplavljeno područje Slavonije, Ostojić je kazao da su danas dodatno mobilizirani timovi hitne medicinske pomoći iz Varaždinske županije te da je za sada "situacija pod kontrolom".
Vodostaj Save opada
Vodostaj rijeke Save u Županji jutros u 8 sati iznosio je 967 centimetara te i dalje opada.
Na snimkama MUP-a koje su napravljene uz pomoć bespilotne letjelice iznad Rajevog Sela, jasno se može vidjeti kako je većina sela i dalje pod vodom te da će krizna situacija trajati još neko vrijeme. Podsjetimo, savski nasip je tijekom vodnog vala popustio i Sava se izlila u selo i okolicu.
Veterinari pozvani za pomoć na poplavljenim područjima
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede pozvala je veterinare i studente te struke da se prijave za pomoć na poplavljenim područjima.
"Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede ovim putem poziva sve osobe veterinarske struke, studente veterinarske medicine te ostale zainteresirane osobe koje žele volonterski sudjelovati u radu Novog županijskog kriznog stožera Vukovarsko–srijemske županije kao pomoć u radu veterinarske službe na poplavljenom području, da se jave u krizni stožer Vukovarsko-srijemske županije", navodi se u današnjem priopćenju.
NOVE SNIMKE iz potopljenog Rajevog sela: Vojska gradi pomoćni nasip
VIDEO 'Ovo je najtužniji video koji sam ikad snimio'
Volonteri se trebaju javiti veterinarskim inspektorima koji će ovisno o stručnoj spremi volontera i potrebama na terenu, organizirati rad.
Kao kontakt osobe navedeni su viši veterinarski inspektor Ministarstva poljoprivrede Nada Ćaleta, (mobitel: 099/815-6373, e-mail: nada.caleta@mps.hr) te veterinar Mijo Fury (mobitel: 098/217-103, e-mail: vet.stan.zupanja2@gmail.com).
Nema karantene
Epidemiološka situacija na poplavljenim područjima u županjskoj Posavini je stabilna i nema evidentiranih bolesti, izjavila je u petak navečer u Županji načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravlja Maja Grba-Bujević dodajući kako se na terenu rade preventivne mjere kako ne bi niti došlo do širenja bolesti.
Prema njezinim riječima, u javnosti su se pojavile informacije da je na poplavljenim područjima uvedena karantena. Maja Grbić-Vujević opovrgla je te glasine podsjetivši kako je karantena jedna od epidemioloških mjera kojom se spriječava širenje zaraznih bolesti. "A mi nemamo evidentiranih zaraznih bolesti, niti uvodimo karantenu.
Donijeli smo samo preventivne mjere kako ne bi došlo do epidemije na poplavljenom području", kazala je navodeći kako su na tim područjima, uslijed velikih vrućina, velikih količina vode, raspadnutih životnjih lešina te velikog broja štakora, moguće pojave crijevnih oboljenja te mišje groznice. Razina visine rijeke Save na poplavljenim područjima polagano pada te je tako na nekim mjestima u Gunji, iz koje se voda polagano povlači te samo središte toga mjesta više nije pod vodom, voda pala i za metar.
Sljedećih dana bi se kod Rajevog Sela nedaleko razrušenog nasipa trebao postaviti "pontonski element" koji će rijeku usmjeravati tako da što manje utječe u poplavljena područa. Razina vode opada polagano i na drugim potopljenim područjima.
Sprječavanje pljački
Na međunarodnom graničnom prijelazu Gunji između Hrvatske i BiH, koji još nije u funkciji, uskoro bi se trebala otvoriti privremena policijska postaja za nadzor državne granice uz BiH, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je obišao taj prijelaz. S prijelaza se voda povukla pa ga od naplavina Save čiste pripadnici vatrogasnih postrojba.
"Želimo spriječiti mogućnost bilo kakvog upada s druge strane na ovo područje i eventualno pljačkanje", rekao je Ostojić, dodajući kako se nada da će granični prijelaz Gunja uskoro biti ponovno otvoren za granični promet. Istaknuo je kako je bilo pokušaja krađe na poplavljenim područjima te da je policija u tom naumu spriječila šest osoba u čamcima.
"Ovo su momenti u kojima nema uopće dileme hoće li policija to sprječiti ili ne svim sredstvima jer to policijske ovlasti u ovakvim situacijama u potpunosti dozvoljavaju", rekao je Ostojić. Dodao je da ne može potvrditi informaciju po kojoj je u poplavama u županjskoj Posavini poginula još jedna osoba.
Mine ne poznaju granice
Centri za razminiranje iz Hrvatske, BiH i Srbije danas su u Županji dogovorili pojačanu, svakodnevnu razmjenu informacija o stanju na minski sumnjivim područjima nakon poplava koje su pogodile ove tri susjedne države.
"I prije nego nas je zadesila ova katastrofa, razmjenili smo informacije o stanju na minsko-sumnjivim područjima. Elementarna nepogoda nema granica i mine ne poznaju granice", izjavio je ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec, nakon zajedničkog sastanka s čelnicima Centra za uklanjanje mina iz BiH te srbijanskog Centra za raminiranje.
Naglasio je kako je, sve dok se situacija na poplavljenim područjima ne smiri, dogovorena svakodnevna razmjena informacija između tri države. Najavio je i kako će se na područjima pogođenima poplavama, čim se za to stvore uvjeti, započeti s ponovnim obilježavanjem minski sumnjivih područja.
Jakopec je izvijestio i da je u županjskoj Posavini pod vodom oko 2,5 četvornih kilometara minsko-sumnjivog područja. Po riječima voditelja Regionalnog ureda Brčko bosanskohercegovačkog Centra za uklanjanje mina Esada Aletića, u poplavljenim područjima u BiH pod vodom se nalazi 30 milijuna četvornih metara minsko-sumnjivih površina.
Najteža je situacija na području Orašja, Domaljevca, Šamca i Distrikta Brčko. Na području Maglaja i Doboja, s kojih se voda povukla, već je bilo 30-tak prijava pronalaska neekslodiranih ubojitih sredstava. Direktor srbijanskog Centra za razminiranje Branislav Jovanović rekao je kako, iako u Srbiji nema minsko-sumnjivih površina, postoji velika opasnost od toga da minsko-eksplozivne naprave doplutaju rijekom Savom te ugroze stanovništvo uz tu rijeku.
Novi dokumenti onima kojima ih je poplava uništila
Stanovnici s poplavljenih područja kojima su osobni dokumenti uništeni, izgubljeni ili nestali u poplavi mogu na teret državnog proračuna izraditi nove dokumente u policijskim postajama u Otoku i Županji te PU vukovarsko-srijemskoj u Vinkovcima. Ta je policijska uprava u petak izvjestila kako je građanima na raspolaganju i mobilno šaltersko vozilo u kojem se također mogu podnijeti zahtjevi za izradu novih osobnih dokumenata, koje će se nalaziti u Cerni, u središnjem parku, u nedjelju, 25. svibnja, od 7 do 19 sati.
U ponedjeljak će mobilno šaltersko vozilo biti raspoređeno u Gradištu. Građane koji namjeravaju putovati u BiH, policija obavještava kako je granični prijelaz Gunja zbog poplava zatvoren za sav promet, dok je granični prijelaz Županja-Orašje otvoren, no zbog osobne sigurnosti građanima se ne preporuča odlazak u BiH.
Građanima koji osobnim vozilima prevoze humanitarnu pomoć za stanovništvo poplavljenog područja BiH ili idu po osobe kojima žele omogućiti smještaj, bit će omogućen ulazak u tu državu. Kamionima je zabranjen prelazak preko graničnog prijelaza Županja-Orašje, osim onima koji prevoze humanitarnu pomoć i žurnim službama.
Elementarna nepogoda za Sl. Brod, N. Gradišku i 26 općina
Brodsko-posavski župan Danijel Marušić donio je u petak odluku o proglašenju stanja elementarne nepogode izazvane velikom količinom oborina na poljoprivrednim kulturama i infrastrukturnim objektima na području gradova Slavonski Brod i Nova Gradiška te za 26 općina.
Stanje elementarne nepogode proglašeno je za općine Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gomji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje i Vrpolje.
U odluci župan Marušić podsjeća da su na čitavom području Brodsko-posavske županije štete nanesene u razdoblju od 22. travnja do 18. svibnja, te je obvezao sva gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta da u najkraćem roku izrade izvješća. Prvu preliminarnu procjenu šteta donio je grad Slavonski Brod, gdje štete iznose oko 27 milijuna kuna.
Davor Vlaović, načelnik Županijskog stožera za zaštitu i spašavanje očekuje da bi ukupne štete u Brodsko-posavskoj županiji mogle biti veće od 100 milijuna kuna. Stožer za zaštitu i spašavanje Brodsko-posavske županije u petak je sjednicu održao u Novoj Gradiški i zaključio kako će se od Hrvatskih voda i Vlade tražiti uređivanje vodotoka rijeke Save i dozvola za vađenje pijeska i šljunka čime bi se vodotok produbio i smanjila opasnost od poplava. (Hina)